Novosti

Politika

Dizdarević o migrantskoj krizi: Krajnje je licemjerno i bezobrazno danas se praviti blesav

Svi ovi koji su danas u Europi beskrajno uspaničeni time što im je na vratima toliko stotina hiljada ljudi sami su organizirali, financirali, naoružavali i učinili sve da do toga dođe, kaže Zlatko Dizdarević, dugogodišnji dopisnik i diplomat s Bliskog Istoka

Vv8425c0tycuzzhtn6u2vtllviu

(foto Matej Povše)

Hrvatski premijer Andrej Plenković jučer je s vodećim europskim dužnosnicima iz helikoptera promatrao tursko-grčku granicu na koju se, prema podacima UN-a, slijeva 13.000 migranata iz Turske. Europske zemlje, ponajprije Grčka, a potom Bugarska, Srbija, Bosna i Hercegovina Mađarska, Austrija i Hrvatska, boje se da bi potez turskog predsjednika Tayyipa Erdogana mogao dovesti do migrantske krize, poput one iz 2015. i 2016. godine, kada se na ovaj kontinent slilo 2,3 milijuna ljudi.

- Svi ovi koji su danas u Europi beskrajno uspaničeni time što im je na vratima toliko stotina hiljada, ili kako kaže Erdogan, milijuni izbjeglica, plus Erdogan, koji je bio jedan od vodećih igrača u svemu tome, organizirali su, financirali, naoružavali i učinili sve da do toga dođe. Krajnje je licemjerno i bezobrazno praviti se danas blesav pred onim što se dešava, jer je očito da se radi o posljedici organiziranog pokušaja promjene geostrategije u tom dijelu svijeta. Cijela priča bazirana je na tome, a sve što se spominje mimo je glupost, neznanje ili bezobrazluk - rekao je za Novosti Zlatko Dizdarević, dugogodišnji dopisnik i diplomat na Bliskom istoku.

Dizdarević smatra kako cjelokupnu situaciju do koje je došlo nakon što je Turska otvorila svoje granice - pravdajući se da EU nije ispoštovala sporazum iz 2016. godine - treba promatrati kao posljedicu prijašnjih zbivanja. Prema spomenutom dogovoru EU je Turskoj trebala isplatiti šest milijardi eura da zadrži izbjeglice u svojoj zemlji, a do sada su isplaćene 3,2 milijarde eura. Međutim, očito je da nije u pitanju samo novac, s obzirom da je Erdogan prije nekoliko dana kazao da ga više ne želi. Uz to, njegova odluka došla je nakon pojačanih sukoba u Siriji gdje je turska vojska u nekoliko dana izgubila gotovo 40 vojnika. Svi su ti događaji, smatra Dizdarević, odraz dugogodišnjih geopolitičkih igara.

Napominje kako je sadašnja situacija odraz triju činjenica - prije svega geostrateških promjena, potom njemačkog poziva izbjeglicama 2015. godine da dođu u tu zemlju jer joj nedostaje radne snage i na kraju neootomanskih ambicija turskog predsjednika.

- Velike sile su u svojoj logici otimačine puteva i resursa pronašle Siriju kao prostor na kojem su se susrela dva velika strateška plinovoda, uz uobičajene interese vezane za naftu. I to Siriju koja je počela da se emancipira i bila je bez dolara duga prema Svjetskoj banci. Sve su to stvari koje iz perspektive neoliberalnog kapitalizma, odnosno najbrutalnijeg imperijalizma nisu mogle proći - rekao je Dizdarević, dodavši da je jedan od ciljeva bilo discipliniranje drugih arapskih zemalja koje su ‘počele dizati glavu‘ i željele formirati autentične i legitimne vlasti koje ne bi šutnjom prihvaćale nametnutu cijenu barela nafte. Prema njegovom mišljenju, radi se o nastavku američke priče iz Afganistana, gdje su SAD krenule eliminirati Ruse, pa su potom formirani talibani u Pakistanu, a onda i Al-Kaida.

- Scenarij se nastavio kroz tzv ‘arapsko proljeće’ dovođenjem proxy džihadista, jer se od Iraka odustalo od toga da se u zemlje u kojima se treba promijeniti sistem šalje svoja vojska. Ušlo se, dakle, u logiku stvaranja proxy snaga, odnosno, stvaranja buntova i neprijatelja na terenu koji se želi destabilizirati. U početku to izgleda lijepo i naivno za mlade i poštene ljude kojima je rečeno da je to revolucija za stvaranje slobode i obranu ljudskih prava. Onoga časa kada su ti revolucionarni upaljači obavili svoj posao, ta društva su zaboravljena i gurnuta u stranu, a krenula je pljačka – objasnio je Dizdarević.

Druga važna činjenica zbog koje se Europa danas ponovo susreće s brojnim migrantima pred svojim vratima veže se uz 2015. godinu.

- Zaboravlja se da je 2015. godine Angela Merkel pozvala izbjeglice u Njemačku vjerojatno računajući da ih može biti najviše milijun, jer su sve ekonomske analize pokazivale da Njemačkoj treba baš toliko nove radne snage. Međutim, nije se vodilo računa o tome da preko otvorenih granica neće dolaziti samo Sirijci. Dapače, ispostavilo se na kraju da je njih bilo najmanje. Došli su i Pakistanci, Afganistanci, Arapi iz Afrike i Afrikanci, na što je uostalom i upozorio Gadafi kad je umirao. Činjenica je da su zapadu gladnom koliko-toliko obrazovane radne snage trebale izbjeglice. No preračunali su se u tome koliko će ih doći i kojim putevima će dolaziti– tvrdi Dizdarević.

Kao treću činjenicu navodi ‘bolesnu neootomansku Erdoganovu ambiciju’, koja se ogleda u činjenici da Turska šalje svoju vojsku na teritorij Sirije.

- Erdogan amortizira svoju unutrašnju situaciju koja je od dobre postala loša te njegovu poziciju koja je bila neupitna, ali više nije. To je njegova lažna teza da je on ušao u Siriju da bi spašavao jadne civile – žene i djecu, zbog toga što je svijet brutalan pa ih on, kao, spašava od Asadovog brutalnog terorističkog režima – rekao je Dizdarević i dodao da je u svemu tome dodatno skandalozno ‘ciljano rušenje međunarodnog poretka da bi se nova situacija mogla legalizirati’.

- Posljednjih desetljeća sila je postala jedini argument i metoda da se dobije ono što se želi za razliku od prijašnjeg međunarodnog poretka koji je priznavao državni suverenitet, granice i nemiješanje u tuđe poslove. Sve je to pretvoreno u sprdnju. Danas je legaliziran državni terorizam na međunarodnoj sceni. I to počev od Trumpa do Erdogana koji je sam sebi dao za pravo da uđe u drugu suverenu državu koja s jedne strane niti je napala Tursku niti je napravila išta protiv nje, a s druge oslobađa vlastiti teritorij koji su zauzeli teroristi. Erdogan sa vojskom ulazi u tu državu i realizira svoje ciljeve želeći se dokopati dijelova teritorija Sirije da bi se, kao, obranio od Kurda i riješio neke druge geostrateške poteze. U realizaciji namjera treba pridonijeti i odlazak turske vojske u Libiju u novu otimačinu izvora plina i nafte na Mediteranu. Radi se o korištenju kaosa nastalog rušenjem međunarodnog poretka – rekao je Dizdarević.

Komentirajući angažman Rusije, koja podupire Asadov režim, kaže da su oni ušli u Siriju jer su znali da ako muslimanski ekstremisti dođu tamo, da neće proći puno da dođu do Kavkaza. - Moja je procjena da Rusi neće popustiti Erdoganu. I to su već nekoliko puta naglasili, kao što su i rekli da su u Siriji legalno jer ih je pozvala sirijska država – objasnio je Dizdarević.

Po njegovom mišljenju pozicija EU je takva ‘da ona sama ne zna što bi sa sobom jer je rastrgana u unutrašnjim previranjima te u svojoj sebičnosti razmišlja samo o tome kako da se obrani’.

- Europa nema opcije. Jedina normalna je da se u državama iz kojih su ljudi protjerani stvore uvjeti za njihov povratak. Jedino logično rješenje bi bilo da se novac koji Erdogan ucjenjivački traži ili koji se troši za zaštitu europskih granica, uloži u te zemlje. Drugog rješenja nema – tvrdi Dizdarević.

A za to vrijeme Europa hladno gleda kako se na grčkoj granici utapa dijete, migrante se rastjeruje suzavcima, a njihovi policajci s maskama na glavama odvode ljude u kombiju bez tablica, kako je snimio BBC. Mađarska na svoje granice sa Srbijom šalje dodatno policijsko pojačanje te, kao i Grčka uvodi zabranu traženja azila. A Austrija najavljuje zatvaranje granica s Balkanom.

‘Važno je da Grčka sa svojim sigurnosnim snagama spriječi eventualni novi val nezakonitih migracija’, rekao je Plenković, koji je s europskim kolegama i pješice obišao barikade grčke policije, kako javljaju mediji.

‘Frontex se sprema poslati jedan interventni tim i šest patrolnih plovila, helikoptere, termovizijske kamere, poslat ćemo i nove Frontexove snage na kopnenu i morsku granicu. Možemo pružiti i financijsku pomoć od 700 milijuna eura Grčkoj. To je novac koji je potreban za upravljanje infrastrukturom’, rekla je Ursula von der Leyen, predsjednica EK, koja također boravi danas u Grčkoj.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više