Završni trodnevni modul 12. Političke akademije SNV-a, održan od 3. do 5. novembra u Jezerčici, protekao je u znaku vanjskopolitičkih sukoba koji se mogu odraziti i na Hrvatsku, a time i na srpsku zajednicu koja u njoj živi.
Novinar i nekadašnji diplomat Zlatko Dizdarević govorio je o aktualnoj situaciji na Bliskom istoku, iznoseći svoja sjećanja i iskustva. Ocijenio je da se Iran neće uključiti u obračun Izraela i Palestinaca, osim ako ne bude direktno napadnut. Također je istaknuo negativnu ulogu Zapada, prije svega SAD-a u cijelom procesu.
U svom izlaganju bivši ambasador Božo Kovačević bavio se ukrajinsko-ruskim sukobom i genezi njegovog nastanka, povezujući ga sa širenjem NATO pakta na istok zbog čega se Rusija smatrala prevarenom. Smatra da rat ulazi u fazu statusa quo, odnosno da neće biti značajnih pomjeranja linije fronta.
Profesor Dejan Jović govorio je o Balkanu u kontekstu sukoba.
- Nemamo samo rat u Ukrajini i na Bliskom istoku, jer su tu i sukob u Nagorno Karabahu i incidenti na Kosovu. U kontekstu zapadnog Balkana postoji opasnost kolapsa međunarodnog poretka, makar i na kratko vrijeme ako Zapad izgubi jedan od tih ratova. Otvorio bi se prostor za kaos u kojem bi moglo doći do sukoba. Ne mislim da postoje domaći faktori koji su dovoljni jaki ili zainteresirani za pokretanje rata. Veća je opasnost od anarhije u globalnom poretku. Tu je i Kina u kontekstu nezapadnih aktera koji su prisutniji simbolički, jer ako se gleda ekonomska razmjena ogroman dio otpada na EU i Zapad, mada su i druge države važne jer zemlje koje smatraju da su isključene iz procesa eurointegracija pokušavaju gledati i prema drugim partnerima - rekao je Jović, dok je Damir Grubiša govorio o evropskim izborima 2024. i što oni donose.
Završnog dana slijedila je rasprava o budućnosti Srba u Hrvatskoj u narednih deset godina. Sudionici su ocijenili da će se nove generacije manje baviti prošlošću, da će biti tolerantnija atmosfera u kojoj će jačati sloboda izražavanja, da će se poboljšati ekonomska situacija i lakše nalaziti zaposlenje te da će jačati evropske vrijednosti ako i Srbija uđe u EU.
Naglašena je i važnost poboljšanja srpske zajednice, ali uz konstatiranje smanjivanja broja pripadnika i to ne samo zbog demografskih razloga, nego i asimilacije, jer se mnogi Srbi ne izjašnjavaju tako, što dovodi do gubljenja političke relevantnosti, prije svega na lokalnom nivou.
Jović je iznio podatak da su Srbi u Hrvatskoj jedina zajednica na bivšem jugoslavenskom prostoru gdje većina ne glasa nacionalno, nego za partije većinskog naroda. S druge strane, podsjetio je da je od 29.000 glasova, koliko je dobio SDSS na izborima za Evropski parlament, nekoliko hiljada bilo hrvatskih. Aktiviranjem Srba u glasanju otvorio bi se prostor za još poneki mandat. Što se komemoracija tiče, svi polaznici ocijenili su politiku SNV-a dobrom, ističući važnost zajedničkog komemoriranja.
U završnom predavanju predsjednik SNV-a Milorad Pupovac govorio je o odnosu mira i mržnje koja se nastoji pokriti nacionalnim, a u stvari je povezana s privatnim interesom. Istaknuo je zloupotrebu tragičnih događaja u prošlosti za obračune u sadašnjosti. Ukazao je na razlike u obilježavanju žrtava nakon Drugog svjetskog rata. Nakon 1945. u kulturi sjećanja nije bilo sukoba Hrvata, Srba, Nijemaca i Talijana, nego sukoba s fašistima i nacistima, odnosno ustašama i četnicima. Ulazimo u vrijeme u kojem se zagovaranje bilo kakvog mirovnog procesa smatra amoralnim, zaključio je Pupovac.
Na kraju smo neke od učesnika pitali za dojmove.
- Ovo je bila odlična generacija polaznika. Bili su zainteresirani za program, pažljivo su slušali, aktivno učestvovali, a jednim dijelom čak i oblikovali program. Ciklus smo završili vanjskom politikom, prikazujući stvarne opasnosti koje mogu dotaći i Srbe u Hrvatskoj - rekao je Dejan Jović, ističući važnost slobode govora i diskutiranja te veliki interes za neka od predavanja za koja je zanimanje pokazao čak i posljednji jugoslavenski ministar vanjskih poslova Budimir Lončar.
Jelena Nestorović, voditeljica Odjela za koordinaciju SNV-a, također je izrazila zadovoljstvo ovom generacijom.
- Od 23 mlade osobe koje su upisale akademiju, njih 20 je završilo program. Puno ih je izrazilo želju da naredne godine dođu i njihovi prijatelji. Za nas je jako značajno da polaznici budu ambasadori akademije, jer je to najbrži i najlakši način da dođemo do novih ljudi. Svake godine usvajamo nove metode rada i eksperimentiramo, tako da napredujemo u svakom segmentu. Očekujem da će polaznici postati aktivniji u srpskoj zajednici. Prateći rad prošlih generacija s kojima smo stalno u kontaktu, najviše njih ostane uključeno u društveni život svoje zajednice - naglasila je Nestorović.
- S akademije nosim pozitivne utiske i puno novih znanja. To me usmerilo ka novim veštinama uz ocenu da imamo još puno toga uraditi u našoj, ali i široj zajednici. Za prosečnu mladu osobu iz Vukovara smatram da sam bio dovoljno uključen i prije akademije, ali me ona još više usmerila ka srpskoj zajednici - rekao je Uroš Antić iz Vukovara.
- Akademija je jako značajan projekt. Mladi imaju priliku da se upoznaju, umreže, povežu i dobiju uvid da srpska zajednica nije u svim krajevima Hrvatske u jednakom položaju. Aktivna sam u nekoliko udruženja, a ovo će mi biti dodatan poticaj da pokušam povući i druge ljude da se uključe u rad - kazala je Zorana Petković iz Dalja
- Utisci su odlični, sve je ispalo super i drago mi je da sam došla. Kako sam tajnica u županijskom Vijeću Bjelovarsko-bilogorske županije, ova će mi iskustva pomoći u daljnjem radu – naglasila je Tea Bjelajac.
Video prilog možete pogledati ovdje.