Na Zapadnom Balkanu postoji više neuralgičnih točaka, ali je stanje u BiH najkompliciranije, složili su se učesnici redovnog regionalnog foruma "Eurointegracije i Zapadni Balkan" Igmanske inicijative održanog 26. maja preko Zoom platforme, uz ocjenu da bi EU trebala pokazati više inicijative, uključujući i ulazak zemalja Zapadnog Balkana u Uniju.

Pomaci u BiH mogući su ako se spriječe negativni utjecaji iz Zagreba i Beograda i ako EU konkretno sankcionira lidere iz BiH koji neprestano rade na njenom raspadu, izjavio je bivši čelni čovjek Hrvatske i SFRJ Stjepan Mesić.

- Ako se Zagreb pridržava principijelne politike da podržava BiH u njenim granicama, onda politika prema lideru HDZ-a Draganu Čoviću, razbijaču BiH, mora biti drugačija. Ovamo pričamo o tome kako podržavamo BiH, a onda podržavamo onoga koji razbija BiH. Isto to se odnosi i na Beograd, koji je navodno za cjelovitu BiH, a u svemu podržava Milorada Dodika koji svakodnevno razbija BiH - rekao je Mesić.

- Još uvijek ima onih koji misle da je moguće provesti sporazum između predsjednika Srbije i Hrvatske Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana iz Karađorđeva 1991. godine o podjeli BiH, te da je moguće razbiti BiH i promijeniti granice u regiji. Zato međunarodna zajednica treba da isključi iz politike u BiH one koji ne priznaju pravila, a Dodik i Čović je ne priznaju - rekao je Mesić koji je prozvao predstavnike određenih političkih snaga koji kažu da su protiv građanske države da nemaju što tražiti u Evropi.

- Evropa, nažalost, nema danas lidera, ona rješava svoje unutrašnje probleme i nema poruka onima koji imaju pogrešnu politiku prema BiH, koji razbijaju BiH - kazao je Mesić.

Profesor s Univerziteta u Mostaru Slavo Kukić ocijenio je da BiH nema alternativu integracijama u EU i NATO jer je to garancija mirne BiH, dok su svi ostali scenariji opasnost po BiH i po Evropu u cjelini.

- Pozicije glavnih političkih aktera su toliko udaljene da je mogućnost kompromisa gotovo isključena, a sve što se u BiH preliva iz Srbije i Hrvatske negativno se odražava na stabilizaciju i integraciju BiH koja sve više zaostaje na evropskom putu i postaje žarište političkog virusa koji se može proširiti i regionom i Evropom. Zato evropsko integriranje BiH nije samo njen, već i interes EU - podvukao je Kukić.

- Daytonski sporazum napravljen je tako da nema pobjednika ni poraženog u ratu. Ali, kada bi postojao minimum volje i rezona da se popravi Ustav BiH, to bi se moglo uraditi za mjesec dana - rekao je novinar i diplomat iz Sarajeva Zlatko Dizdarević, koji naglašava da je potpuni raspad društva u BiH projektiran i traje 30 godina.

Kao političku sprdnju ocijenio je izjave predstavnika međunarodne zajednice da politički lideri trebaju preuzeti odgovornost, a baš su oni učinili sve kako bi proizveli ovakvu situaciju u BiH.

- Projekat političkih oligarhija u BiH je da se ne napravi nijedan korak ka EU i da se ništa ne mrdne u pozitivnom pravcu, jer ukoliko bi BiH bila zemlja u kojoj je uspostavljena vladavina prava, 50 posto njih bi završilo u zatvoru - rekao je Dizdarević koji smatra da do raspada BiH ipak ne može doći, jer to znači otvaranje teme pitanja granica, što se može proširiti cijelom Evropom.

Profesor sa Sveučilišta u Zagrebu Dejan Jović plaši se da mnogi procesi na ovim prostorima još nisu dovršeni, pa tako ni proces dezintegracije Jugoslavije.

- Tokom 30 godina izgubljene su brojne prilike da se zemlje Zapadnog Balkana integriraju u EU, pa taj proces, ne samo u društvima tih zemalja, postaje sve neizvijesniji i nalikuje na čekanje Godota. Ali ako EU ostavi zemlje Zapadnog Balkana izvan Unije, one će dalje nazadovati. Zbog toga EU mora donijeti strateške odluke i primiti te zemlje kakve jesu, jer će one biti sve gore ako ih ne primi. Dakle, sve zajedno i sada! - naglasio je Jović.

Političar i diplomat iz Hrvatske Božo Kovačević ocijenio je da je politika proširenja EU na Zapadni Balkan pokazala svoju nevjerodostojnost.

- Za BiH je povoljna okolnost što je američki predsjednik Biden zainteresiran za Balkan i za dobre odnose s EU, ali je nepovoljna što Rusija koristi BiH kao jedan od zamrznutih konflikata s ciljem ometanja euroatlantskih integracija zemalja regije.

- BiH je još uvijek međunarodni protektorat, a njen Ustav je nametnut Dejtonskim sporazumom, pa bi ga na način na koji je nametnut, trebalo i mijenjati. Treba ukinuti odredbu o državljanstvu entiteta i ostaviti samo jedno državljanstvo, a to je državljanstvo BiH, dok građani na izborima trebaju sudjelovati na osnovu mjesta boravka, ne na osnovu etničke pripadnosti - rekao je Kovačević, koji se zalaže za uvođenje trećeg hrvatskog entiteta ili da se ukinu svi te da se predsjednik BiH bira po principu jedan čovjek - jedan glas uz mogućnost svakog da se kandidira.

O turbulentnoj situaciji u Crnoj Gori govorila je bivša ministrica za evropske integracije te zemlje Gordana Đurović, ocijenivši da su ljudi na vlasti "u najvećem dijelu bili protiv nezavisnosti Crne Gore i da su negirali crnogorske simbole i sva ostvarena postignuća" uz stav da su "napadnuti temelji crnogorskog društva: antifašizam, građanski koncept države i multikonfesionalnost".

- Žalim što EU nije stavila proširenje na Zapadni Balkan među svoje prioritete, a to razlog za brigu u regionu. Plašim se da Evropa opet ne zakasni, kao što je zakasnila 1990. - rekla je i pozvala EU da bude više uključena u zbivanja u Crnoj Gori.

Pojave non-papera i pokušaja prekrajanja granica u regiji nisu u skladu s vrijednostima EU, rekao je kopredsjednik Igmanske inicijative za Crnu Goru Branislav Radulović, dok je njegov kolega, kopredsjednik za Srbiju Aleksandar Popov ocijenio da je nedavni samit lidera regije na Brdu kod Kranja pokazao da se nalazimo u ulozi psa koji juri svoj rep.

- Srbija, na primer, ne samo da ne napreduje u reformama već nastavlja sa urušavanjem vrednosti vladavine prava, što je posledica činjenice da je EU zauzeta sopstvenim problemima i da se ne bavi politikom proširenja, rekao je Popov i podsjetio da već drugu godinu zaredom Srbija nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje sa EU.

Nakon skupa pitali smo Zorana Pusića, kopredsjednika Igmanske inicijative za Hrvatsku o porukama i dojmovima foruma.

– Skup je izazvao interes o čemu svjedoči veliki broj pratitelja i živa diskusija. Ovom diskusijom nastojimo da se regija približi Uniji i Unija regiji, te da te zemlje postanu građanske i uz vladavinu prava. Ali to je ono o čemu razgovaramo 30 godina i što će biti aktualno u budućnosti, nadam se ne još dodatnih 30 - rekao je Pusić za Novosti

Veći je problem od antidemokratskog ponašanja zemalja regije takvo ponašanje koje dolazi od članica EU koje su to duže vrijeme i koje članstvo koriste kao imunitet za svoje postupke, kazao je Pusić i ukazao na Mađarsku i Poljsku kojima se priključuju i druge zemlje.

Ali ni sama Unija nije onakva kakva je bila prije 20-ak godina i koja je bila puno privlačnija. Krize, poput epidemije korone i dolaska izbjeglica, izazvale su nedostatak solidarnosti, bilo borbom za cjepiva, bilo neprihvaćanjem izbjeglica, što narušava same temelje na kojima je EU osnovana, zaključio je Pusić.