Igmanska inicijativa zatražila je u ponedjeljak, nakon održane zoom konferencije "BiH i region četvrt vijeka nakon Dejtona - stanje, izazovi, perspektiva", koju su ispred Inicijative organizirali Centar za regionalizam iz Novog Sada i Forum građana Tuzle, revidiranje Daytonskog sporazuma. Tim povodom izjavu o Daytonskom sporazumu kojom traže njegovu reviziju "kako bi što bolje služio građanima BiH", potpisalo je, kako tvrde organizatori, više od 120 aktivista, profesora i novinara.

"Formulacije i rješenja za strukturu BiH države, koja u Sporazumu stoje, možda je bilo najviše što se u trenutku potpisivanja moglo postići. Ali to nije bio model po kojem bi neka država na iole duži rok mogla funkcionirati. Sporazum nije ponudio ustrojstvo države koje bi otklonilo uzroke rata, a u nekim aspektima kao da je potvrdio njegove rezultate", stoji u spomenutoj izjavi.

Potpisnici izjave su stoga zatražili od političkih aktera - OHR (Ured Visokog predstavnika) i Vijeća za implementaciju mira da stvore uvjete za ustavne promjene u BiH, kako bi ona "postala funkcionalna država i uzoran ‘građanski servis’ svih ljudi koji u njoj žive".

Hrvatskim i srpskim političarima poručili su da "prestanu dijelove BiH tretirati kao svoje protektorate, da poštuju institucije BiH i odnose se prema njima kao što se odnose prema institucijama drugih suverenih država". Od Hrvatske i Srbije su zatražili i da podrže cjelovitu izbornu reformu kako to traži Europski sud za ljudska prava.

"Sporazum treba revidirati kako bi što bolje služio građanima BiH, a ne ga tretirati, posebno one njegove dijelove koji su odraz stanja prije 25 godina, kao 'sveto pismo'", poručili su.

Među potpisnicima izjave su Budimir Lončar, Zoran Pusić, Srđan Dvornik, Toni Gabrić, Štefica Galić, Goran Gazivoda, Božo Kovačević, Božo Rudež, Boris Labar, Boris Pavelić, Drago Pilsel, Mira Šuvar, Vesna Teršelič, Dinko Gruhonjić, Dino Mustafić, Dubravka Stojanović, Gordana Suša, Josip Pejaković, Nerzuk Čurak, Predrag Koraksić, Sonja Biserko, Svetislav Basara, Zlatko Dizdarević i drugi.

- Dešavaju se neke stvari koje bude nadu da BiH može biti funkcionalna država koja će poštovati ljudska prava. No trenutna situacija u BiH je stanje krize i nedostatak odgovornosti prema državi političkih aktera - započeo je Vehid Šehić, kopredsjednik Igmanske inicijative za BiH dio konferencije pod nazivom „Europska perspektiva BiH i zemalja regiona u svjetlu Dejtonskog sporazuma“. Kada je riječ o perspektivama BiH, Šehić je rekao da građani te zemlje žele živjeti u uređenoj demokratskoj državi. Dodao je i kako među akterima političkog života, ponajprije predvodnika nacionalističkih politika, nema iskrenosti.

- Oni koji bi trebali da grade funkcionalnu državu su upravo protiv takve države - rekao je Šehić te dodao kako od političara koji su sada na vlasti ne očekuje mnogo jer inzistiraju na nacionalističkim politikama, a ne ustavnoj arhitekturi ove države.

Branislav Radulović, kopredsjednik Igmanske inicijative za Crnu Goru, rekao je kako je nakon 20 godina od osnivanja Igmanske inicijative ona danas vrlo aktivna, što pokazuje da prilike nisu dobre.

- Danas imamo nestabilnu BiH - rekao je Radulović, a to predstavlja podrivanje multinacionalne strukture zemalja u regiji.

- Zajednički cilj Igmanske inicijative je integracija u EU, a to s ovakvom BiH ne ide - rekao je Radulović te dodao kako smo danas na početku kruga.

- Refleksija Daytona i svega onog što je danas BiH pokazuje da u ovom trenutku imamo regresiju procesa, utjecaj klerikalnih struktura i zaustavljanje procesa integracije te simulaciju europskih integracija - rekao je Radulović, naglasivši kako najveća odgovornost leži u EU, koja treba suštinski graditi i njegovati europske vrijednosti.

Eugen Jakovčić, kopredsjednik Igmanske inicijative za Hrvatsku, ukazao je na vezu Daytonskog sporazuma i procesuiranje ratnih zločina, odnosno rada Haškog tribunala.

- Suci Haškog tribunala iskoristili su Daytonski sporazum da se krene u procesuiranje odgovornih - objasnio je Jakovčić. Sinergija Daytonskog sporazuma i Haškog suda, rekao je Jakovčić, dovela je do snažnijeg procesuiranja ratnih zločinaca.

Kad je riječ o odgovornosti Hrvatske, Jakovčić je rekao kako je na snazi negiranje počinjenih zločina nad Bošnjacima. Podsjetio je kako i jedno od najdužih suđenja u predmetu Prlić i drugi nije dovelo do suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj.

- Današnja Hrvatska se teško suočava s činjenicama, gotovo identično kao Srbija premda imamo presude koje se bave odgovornošću državljana za zločine počinjene u BiH - rekao je Jakovčić, dodajući da upravo u tome leži jedan od ključnih faktora destabilizacije u BiH.

Milan Antonijević, kopredsjednik Igmanske inicijative za Srbiju, podsjetio je da je cijeli region spojena posuda te da sama BiH izgleda kao tri spojena suda.

- Svaka kriza ili poboljšanje u BiH nužno utječe na zemlje regiona - rekao je Antonijević. Dodao je kako je za mir u BiH potrebno razgovarati sa svim dijelovima društva, osim s onima koji su izravno sudjelovali u ratnim zločinima.

Zoran Pusić, predsjednik Savjeta Igmanske inicijative za Hrvatsku, istaknuo je kako hrvatska politika, baš kao i srpska. trebaju prestati tretirati dijelove BiH kao svoj protektorat.

- Politika koja vodi rastakanju institucija BiH zapravo vodi ka destrukciji BiH - rekao je Pusić, naglasivši kako su postojali političari koji su se tome protivili.

Konferencija je zaključena zajedničkom izjavom o potrebi organiziranja međunarodne konferencije pod nazivom "BiH kao jedinstvena, funkcionalna država ravnopravnih građana".

Izjavu prenosimo u cijelosti:

"Ocjenjujemo da je Daytonski sporazum, dogovoren krajem 1995. godine, poslije akcije prije svega SAD-a i nekih država EU, značio okončanje tri i pol godišnjeg rata u BiH. To je njegova historijska vrijednost. Međutim, tu je i pouka - da je slična odlučnost Međunarodne zajednice pokazana tri i pol godine ranije, vjerojatno bi spriječila rat.

Formulacije i rješenja za strukturu BiH države, koja u Sporazumu stoje, možda je bilo najviše što se u trenutku potpisivanja moglo postići. Ali to nije bio model po kojem bi neka država na iole duži rok mogla funkcionirati. Sporazum nije ponudio ustrojstvo države koje bi otklonilo uzroke rata, a u nekim aspektima kao da je potvrdio njegove rezultate. Kroz ovih 25 godina, rješenja koje je nametnuo Sporazum pokazala su se kao ozbiljna prepreka razvoju BiH, kako ekonomskog tako i prema funkcionalnoj, modernoj državi sa svim pratećim atributima, ravnopravnosti građana, vladavinom prava, poštovanjem etničkih i vjerskih posebnosti, ...

Ohrabrujemo političke aktere BiH, OHR (Office of High Representative) i Vijeće za implementaciju mira da stvore uslove za ustavne promjene u BiH, kako bi BiH postala funkcionalna država i uzoran „građanski servis“ svih ljudi koji u njoj žive. Smatramo da ustavni okvir države treba da bude usklađen ne samo sa zahtjevima potrebnim za održanje trajnog mira, nego i evropskim standardima i vrijednostima, a najviše s životnim potrebama građana BiH, bez obzira na njihove nacionalne, vjerske i sve druge razlike, a u skladu sa osnovnim principima vladavine prava i demokratskog uređenja društva.

Naglašavamo da je funkcionalna BiH, na putu prema članstvu u EU, kao jedinstvena država, s ustrojem, u budućnosti, sličnim drugim europskim državama, od vitalnog interesa ne samo za veliku većinu građana BiH, nego bi to trebala biti i za Hrvatsku i Srbiju. U tom smislu pozivamo hrvatske i srpske političare da prestanu dijelove BiH tretirati kao svoje protektorate, da poštuju institucije BiH i odnose se prema njima kao što se odnose prema institucijama drugih suverenih država. Da promijene svoju politiku prema BiH, da ne podržavaju politike koje vode ka destabilizaciji BiH ili, manje više otvoreno, pozivaju na njenu destrukciju. Takve politike pravdaju se intresima hrvatskog odnosno srpskog naroda u BiH ali su štetne za sve građane BiH bez obzira na narodnost.

Tražimo da Hrvatska i Srbija, kao države - potpisnice Dejtonskog sporazuma, podrže cjelovitu izbornu reformu kako to traži Europski sud za ljudska prava. Odnosno, da utječu da to učine BiH političari na čije stavove službeni Beograd i službeni Zagreb imaju veliki utjecaj. Od sve 'tri strane' tražimo da zaustave etničko rastakanje institucija BiH koje vodi ka dezintegraciji zemlje.

Držimo da je Sporazum zbog građana, a ne građani zbog Sporazuma. Drugim riječima da Sporazum treba revidirati kako bi što bolje služio građanima BiH, a ne ga tretirati, posebno one njegove djelove koji su odraz stanja prije 25 godina, kao 'sveto pismo'.

Predlažemo međunarodnu konferenciju na kojoj bi učestvovale SAD, EU, BiH, Crna Gora, Hrvatska i Srbija, države koje su bile involvirane u Daytonski sporazum. Dayton je bio o tome kako završiti rat, kako primirje pretvoriti u mir. Tema te konferencije bila bi, recimo, 'BiH kao jedinstvena, funkcionalna država ravnopravnih građana'."