Nakon lavine ispovijesti o seksualnim uznemiravanjima na fakultetima, kulturnim ustanovama i drugim institucijama pokrenutim preko Facebook stranice „Nisam tražila“ u petak je u Hrvatskom saboru održana zajednička tematska sjednica triju odbora – Odbora za ravnopravnost spolova, Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu te Odbora za informiranje, informatizaciju i medije i gostiju na kojoj se raspravljalo o slučajeva spolnog uznemiravanja.

Zaključeno je da se treba ići u smjeru prevencije kroz edukaciju i osvješćivanje, izmjene zakona te donošenje nacionalne strategije za ravnopravnost spolova kroz Odbor za ravnopravnost spolova kao i potrebu analize o tome što je učinjeno preko prava iz Istanbulske konvencije i cjelokupnog zakonskog okvira te kao posljednje pitanje istaknuti su problemi na HRT-u.

Sjednicu, na kojoj se raspravljalo o tome što institucije mogu učiniti kako bi se spriječilo seksualno uznemiravanje, vodila je MOST-ova zastupnica Marija Selak Raspudić koja je u uvodnom dijelu prozvala institucije zbog sporog reagiranja, dok je predsjednica Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Natalija Martinčević rekla kako postoji jasan okvir za reagiranje u ovakvim slučajevima koji je usklađen s europskim zakonodavstvom, kao i da je Hrvatska je usvojila Istanbulsku konvenciju. No ipak, jasno je, istaknula je Martinčević, da to sve skupa nije zaživjelo u praksi i zaštitilo žrtve, dodavši da ne postoji dostatno zdravstveno i seksualno obrazovanje.

Nakon nje riječ je dobio Nebojša Paunović iz Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, koji je rekao da smo u ovakvoj situaciji jer su institucije zakazale, pogotovo u ranijem periodu čemu svjedoče brojne prijave koje sada dolaze, a odnose se na prethodna razdoblja. U tom smislu, rekao je Paunović, upitno je koliko će se za te prijave moći osigurati zaštita te disciplinsko i kazneno gonjenje zbog protoka vremena.

- Dugoročno je ključ u prevenciji - rekao je Paunović, dodajući kako prevencija ne bi smjela biti na teretu represivnog aparata. Policija i pravosuđe, rekao je Paunović, moraju biti zadnja instanca djelovanja. Dugoročni cilj je i obrazovanje, no za to mora doći do promjene paradigme unutar cijelog sustava. Treći faktor u dugoročnom smislu je resocijalizacija počinitelja koja danas izostaje, rekao je Paunović. Kratkoročno je nužna edukacija pravosuđa i državnih odvjetništva, promjena zakonskog okvira te javne kampanje.

Trauma i stigmatizacija

Saborskom odboru obratila se i Franka Perković Gamulin, dekanica Akademije dramskih umjetnosti, fakulteta koji je prvi reagirao nakon objava njihovih studenata na Facebook grupi „Nisam tražila“, otvorivši anonimne kanale za prijavu. Gamulin Perković je rekla kako je pogriješila jer je mislila da ima odličnu komunikaciju sa studentima kad je riječ o rješavanju problema.

- Bila sam u zabludi misleći da sa studentima imamo kvalitetnu komunikaciju oko svih problema, a zaboravila sam da je seksualno uznemiravanje posebna kategorija koja zahtijeva posebne procedure - rekla je Gamulin Perković, dodajući kako su te osobe često iznimno traumatizirane, boje se stigmatizacije i srame se. Do pojave Facebook grupe „Nisam tražila“, ADU u 30 godina, rekla je Gamulin Perković, nije imao nijednu prijavu seksualnog uznemiravanja. Kada su se pojavila svjedočanstva na Facebooku ADU je reagirao u nekoliko sati te do danas imaju 32 prijave.

- U ovom trenutku je problem da je sustav još uvijek trom. Spori smo, sustav je trebao davno reagirati, kad je bomba puknula - poručila je Gamulin Perković.

Naknadna saznanja na HRT-u

Kazimir Bačić, glavni ravnatelj HRT-a, institucije gdje je također u medijima otkriven slučaj seksualnog uznemiravanja, koji su negirali, rekao je kako je HRT mjesto nulte tolerancije na seksualno nasilje. Dodao je kako HRT od 2013. godine ima akte koji reguliraju postupke i štite dostojanstvo radnika i radnica.

- Do sada nije bilo prijava za seksualno uznemiravanje - rekao je Bačić te dodao kako su u posljednje vrijeme dobili “tri saznanja o potencijalnom seksualnom uznemiravanju” te “da nijedna prijava nije podnesena povjerenicima niti institucijama koje stoje na raspolaganju potencijalnim žrtvama”.

- Želja nam je poboljšati postojeće procedure tako da se postojeći dokumenti i akti dorade - rekao je Bačić te dodao kako će raditi i na dodatnoj edukaciji te da su otvoreni za savjetovanje sa svim relevantnim institucijama i udrugama.

Morana Paliković Gruden iz Nadzornog odbora HRT-a rekla je kako su dobili nekoliko prijava te da su zaključili da naoko savršeni mehanizmi i propisi u praksi ne daju dovoljnu zaštitu žrtvi.

- O tim događajima ne treba govoriti samo pod utjecajem javnih kampanja i žrtve se ne bi trebale osjećati sigurno samo kada je to javna tema - rekla je, dodajući da treba olakšati procedure prijavljivanja i osvještavati javnost i zaposlene o mogućnostima zaštite, prijavama i procedurama.

Nešto treba mijenjati

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je kako izgleda da je školstvo u fokusu ovog problema, no da ono nije jedino. Objasnio je kako je Ministarstvo, na čijem je čelu, odmah reagiralo i zatražilo da se provede rasprava na sveučilištima i veleučilištima te da se nada da će se donijeti jasna pravila o tome kako trebaju funkcionirati nastavnici i studenti.

Fuchs se osvrnuo i na, kako je rekao, “uvođenje zasebnog predmeta” rekavši kako je to dosta komplicirano jer inicijativa je puno, a prostora za povećanje školskih sati malo. U školskom kurikulumu postoje, nastavio je Fuchs, dva predmeta, odnosno dvije međupredmetne teme s jasnim ishodima – zdravlje i građanski odgoj i obrazovanje, koje obrađuju temu seksualnog nasilja.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek rekla je kako na području kulture postoje razrađene procedure kako reagirati na seksualno uznemiravanje, no kad je riječ o medijima to ne postoji.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica rekao je kako se započelo s izmjenama Kaznenog zakona, koji se tiče spolnog uznemiravanja, kaznenog djela koje je uvedeno 2013. godine. Rekao je kako će se redefinirati procesne pretpostavke kaznenog djela jer su svjesni činjenice da je rok od tri mjeseca prekratak te da će se uvesti da se postupak može pokrenuti neovisno o roku. Dodao je i kako je cilj ubrzanje kaznenih postupaka.

Bez zaštite - nema prijave

Nakon uvodnih izlaganja, uslijedila su pitanja saborskih zastupnika. Saborska zastupnica Nove ljevice Rada Borić rekla je ravnatelju Bačiću da žrtve prepoznaju nasilje i znaju ako nisu zaštićene te da povjerenstvo koje HRT ima nema mogućnost zaštite žrtve pošto nema mogućnost anonimnog prijavljivanja. Bačić joj je odgovorio kako su podaci tajni i anonimni.

Marijana Puljak iz stranke Centar upozorila je Bačića o prijavi novinarke koja je dospjela u medije te pitala kako odgovara na prigovore o zataškavanju. Bačić je odgovorio kako ništa od navedenog nije točno.

Vilim Matula iz lijevo-zelenog bloka upitao je ministra Fuchsa zbog čega nema mjesta za sveobuhvatno uvođenje seksualnog odgoja te napomenuo kako je peticiju za njegovo uvođenje potpisalo 13.000 ljudi. Fuchs je rekao kako je problem u obujmu gradiva te da je seksualni odgoj zastupljen u obrazovnom sustavu.

Zlatko Hasanbegović iz Bloka za Hrvatsku nije replicirao sugovornicima već je svoje vrijeme iskoristio da kaže kako je ova rasprava primjer banalizacije i trivijalizacije hrvatskog javnog i političkog života. Dodao je kako u vezi s ovim problemom treba reagirati kao s bilo kojom društvenom patologijom i lišiti je dnevnopolitičke instrumentalizacije.

- Razlog zbog kojeg smo se okupili je instrumentalizacija važnog problema u svrhu političkog obračuna u akademskoj zajednici - rekao je Hasanbegović te dodao kako ovo nije autohtoni problem, već da je začet u Srbiji sa slučajem prijavljivanja seksualnog nasilja srpskih glumica. Predsjednice saborskih odbora demantirale su Hasanbegovićeve tvrdnje te ga zamolile da sam ne instrumentalizira raspravu.

Marija Selak Raspudić je rekla kako postoji zabrinutost da institucije nisu pravovremeno reagirale na seksualno uznemiravanje te da će zaključci ići prema preporukama koje treba usvojiti. Nadalje, dodala je kako niti jedan slučaj seksualnog uznemiravanja ne smije biti korišten kao sredstvo za ostvarivanje nekih interesa. Osvrnula se i na izvještavanje medija rekavši kako je na njima najveća odgovornost te da ne trebaju biti poziv na sudište.

Problem je u sistemu

Maja Mamula iz Ženske sobe rekla je kako je nužno da u Hrvatskoj dođe do dovoljne razine političke volje i interesa da se napravi promjena na sistemskoj razini, odnosno donošenje nacionalne strategije koja će se temelji na prevenciji, direktnoj pomoći osobama koje su preživjele seksualno nasilje, zakonodavnoj promjeni te unaprjeđenju nacionalnih politika.

- Seksualno nasilje je iznimno specifično. Iznimno rijetko se prijavljuje u tom trenutku. To nisu iskustva iz Hrvatske, već cijelog svijeta - ponovila je Mamula dodajući kako se osobama koje prijave seksualno nasilje treba bezuvjetno vjerovati, a sudovima prepustiti da donesu odluku.

Damir Jugo, predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola, rekao je kako svaka ustanova za sebe ima svoje mehanizme djelovanja, no da zbog ozbiljnosti situacije postoji potreba za dodatnim naporima u ovom smjeru. Nakon upute Ministarstva sazvali su sjednicu koja će se održati sljedeći tjedan na kojoj će se raspravljati o razvijanju mehanizama za sprečavanje seksualnog uznemiravanja.

U ime studenata, članovima Odbora obratio se i potpredsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu Josip Periša s Filozofskog fakulteta, gdje je, kako je rekao, jedan profesor već udaljen s nastave. Dodao je kako je Studentski zbor osnovao Odbor za suzbijanje seksualnog nasilja te da potiče efektivne i produktivne mehanizme na sveučilištu i u izvršnoj vlasti kako bi se seksualno uznemiravanje svelo na nulu.