Matko Klarić, načelnik granične policije Gruda, u općini Konavle, proglašen je u ponedjeljak krivim pred disciplinskim sudom Ministarstva unutarnjih poslova u Splitu za seksualno uznemiravanje policajki. Osim ovih optužbi, Klariću su potvrđene i druge optužbe koje se tiču zloupotrebe položaja.

"Odjel prvostupanjskog disciplinskog sudovanja Split za tri točke optužnice načelniku PGP Gruda izrekao je nepravomoćnu presudu u kojoj je određena jedinstvena kazna 'prestanak državne službe'", objavili su iz Sindikata policijskih službenika na Facebooku. Za prvu točku "nedolično ponašanje u službi i izvan službe koje teško šteti ugledu policije" i treću točku "zlouporaba položaja i ovlasti" izrečena mu je kazna prestanka državne službe. Dok mu je za drugu točku "nedolično ponašanje u službi i izvan službe koje teško šteti ugledu policije" izrečena kazna premještaja na drugo radno mjesto. Klarić na ovu presudu ima pravo žalbe te za sada ostaje na svom radnom mjestu.

- S obzirom na to da smo toliko naučeni na ignoriranje institucija kada se radi o spolnom uznemiravanju, ovo je doista presedan i nadam se da ćemo češće imati priliku čitati presude i disciplinskih i drugih sudova iz kojih je razvidno da se za počinjena djela ipak snosi određena razina odgovornosti – rekla je za Novosti aktivistica Marinella Matejčić iz udruge PaRiter, koja je prošle godine pokrenula inicijativu za žrtve sve učestalijeg seksualnog nasilja “Žene u javnom prostoru”.

Tijekom postupka ispitano je šest svjedoka, a šef Sindikata policijskih službenika Mario Puškarić rekao je danas ispred zgrade splitske Policijske uprave, gdje se vodio postupak, kako su im se obratili policajci svjedoci koji su se žalili da im se pokušao onemogućiti dolazak na sud. Puškarić je rekao kako će se žaliti i na postupak načelnika dubrovačke policije Ivana Pavličevića, koji nije odmah po istrazi unutarnje kontrole suspendirao Klarića te da je postupak trajao od jeseni što je neuobičajeno dugo.

"Dok nije došla unutarnja kontrola iz Zagreba, ništa se nije događalo. Zašto je to tako - načelnik treba odgovoriti", kazao je.

No osim optužbi za odugovlačenje postupka te korištenja diskrecijskog prava načelnika Pavličevića da Klarića ostavi na dužnosti unatoč ozbiljnim optužbama, cijeli slučaj popratila je mučna hajka koju je nad policajkama koje su prijavile uznemiravanje pokrenuo krug blizak Klariću, ali i neki lokalni čelnici te dio javnosti na društvenim mrežama, kao i dio lokalnih medija.

Podsjetimo, portal Index je prije četiri dana objavio dva rješenja Ureda za ravnopravnost spolova u kojima se traži sankcioniranje Klarića te dio nalaza Službe za unutarnju kontrolu MUP-a koja je utvrdila da je spolno uznemiravao više djelatnica.

Nakon što je spomenuti portal objavio ime načelnika, krenuo je pritisak nalik na hajku na policajke koje su prijavile Klarića.

Na društvenim mrežama osnovana je Grupa za podršku Matku Klariću na kojoj je objavljen identitet jedne od prijaviteljica. Nakon što je administratorica grupe ipak uklonila fotografiju iz grupe nastavila ju je dijeliti u inboxe članova koji su to tražili. U grupi se policajke koje su prijavile uznemiravanje vrijeđalo i nazivalo pogrdnim imenima poput “vrtirepka”, tražili su se novinari koji su objavili priču, a Klariću se ispisivale poruke podrške i molitve. Uz to je jučer ispred prostorija policijske postaje Dubrovnik održan i prosvjed podrške na kojem se okupilo više od 100 ljudi. Oglasilo se i Streljačko društvo Konavle čiji je član poručivši kako je Klarić izvanredan strijelac i čovjek.

Podršku Klariću dali su i načelnici općina Konavle i Župa Dubrovačka Božo Lasić i Silvio Nardelli koji su poručili da je Klarić kao načelnik “postizao odlične rezultate u svom radu, a značajan je njegov doprinos u Vijeću za prevenciju kriminaliteta”.

Svoju ulogu odigrali su i lokalni mediji koji su objavljivali podrške kolega i kolegica, brata te ispovijest Klarićeve supruge.

Ovakav razvoj događaja nije iznenadio Matejčić.

- "Hajka" nažalost nije ništa neočekivano. Žene koje dožive nasilje rijetko kada progovore. Kada i progovore, ukažu na nasilnika, zatraže pravdu - prečesto se dogodi neki vid proganjanja, dokidanje sredstava za život, izbacivanje na ulicu, problemi na poslu, dodatno nasilje i slično – rekla je Matejčić te ukazala i na to kako se načelniku na teret nije stavljalo samo seksualno uznemiravanje, već i zloupotreba položaja i ovlasti jer je – kako tvrde mediji - navodno omogućio ulazak u Hrvatsku trojici BiH građana koji na to nisu imali pravo te optužbe da su po njegovoj naredbi policijske službenice morale čistiti jedan samostan.

- Zanimljivo je kako osobe koje pružaju podršku načelniku prvenstveno otvaraju pitanje njegovih radnji vezanih uz optužbu za seksualno uznemiravanje, ali ne i drugih teških optužbi koje su mu stavljene na teret. Žene i njihovo pravo na život bez nasilja i sada je na prvoj liniji udara: tvrdi se kako su instrumentalizirane s ciljem svrgavanja načelnika, ali se od onih koji daju podršku načelniku ne čuje opravdanje za zloupotrebu položaja i ovlasti – ukazala je Matejčić.

Dodala je i kako će mačistička kultura u kojoj policija pretpostavlja "sigurnost i povjerenje", ali samo za one koji su u skladu s postulatima te iste kulture, bezrezervno prekršiti svaku etiku zaštite privatnosti i sigurnosti ako se na drugoj strani sukoba nalazi žena.

"Žene koje su prijavile načelnika za seksualno uznemiravanje su doslovno iskorištene kao "žrtveni janjci", čiji se moral, razlozi i sudbine dovode u pitanje"

- Muškarcima se vjeruje, pogotovo policajcima. Ne postoji prostor za pogreške u ovoj konstelaciji, od strane muškarca. Žene koje su prijavile načelnika za seksualno uznemiravanje su doslovno iskorištene kao "žrtveni janjci", čiji se moral, razlozi i sudbine dovode u pitanje, a što ujedno i jeste čest razlog zašto žene odbijaju prijaviti nasilje. Mi, kao zajednica, nismo spremni prihvatiti ženski iskaz o zlostavljanju kao istinu. Sumnja se na one koje su zlostavljanje doživjele, ne na one koji su zlostavljanje počinili. Branimo nasilnika, ne žrtve. Govorimo o presumpciji nevinosti, ali nam nije strano pokrenuti linč nad ženom, ili u ovom slučaju ženama, jer se ono što one govore jednostavno ne poklapa s idejama s kojima živimo, uronjeni u kulturu nasilja, gdje je nasilje sve prisutno, ali nevidljivo. Bolno, agresivno i svakodnevno, ali prešućeno. Nastavimo li ovako, tako će i ostati – zaključila je Matejčić te dodala kako je ova situacija “izuzetno bolna za sve one koje su doživjele nasilje i nisu ga prijavile, jer ovakav način odnošenja prema ženama koje ukažu na nasilje potvrđuje strah da iskazi jednostavno neće biti prepoznati kao relevantni”.

Na pitanje kako osigurati prostor za žene koje prijavljuju bilo koje oblike seksualnog nasilja, Matejčić je rekla kako bi ponajprije osobe koje su otkrile identitet prijavljivačica trebale snositi pravne reperkusije.

- Rad na osiguranju sigurnog prostora jeste dugotrajni proces u kojeg mora biti uključeno kako društvo, tako i zakonodavac, a jedan od koraka jeste obrazovanje, odnosno uvođenje potpune seksualne edukacije u škole, od najranije dobi, kako bi i dječaci i djevojčice mogli i mogle učiti što su to prihvatljiva ponašanja, koje su granice i na koji način reagirati ako dožive određeni vid seksualnog nasilja. Unatoč svim frapantnim statistikama, vjerujem da kampanje kao što su #spasime, #nisamtražila, #ženeujavnomprostoru i slične prosječnoj osobi daje puno bolji uvid u to koliko je zapravo nasilja oko nas i koliko smo uronjeni u nasilje, od najranije dobi, kroz sve aspekte života – rekla je Matejčić dodajući kako siguran prostor podrazumijeva funkcionalne mehanizme zaštite, intersekcionalnu suradnju, pravovremeno reagiranje sustava i razvijene centre za krizne situacije, što u Hrvatskoj, na praktičnoj razini uglavnom ne postoji.

- Društvo je fluidan organizam i ono se mijenja, ali s obzirom na to da mi činimo društvo, na svima nama je da spremno prihvatimo izmjene, promjene paradigmi, vlastita ponašanja, ali i da tražimo od relevantnih državnih tijela da se napokon počnu ispunjavati obveze koje smo preuzeli ratifikacijom Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji – zaključila je Matejčić.