Dva desetljeća od nulte točke, kako 2000. godinu nazivaju zbog promjena vladajućih struktura u Srbiji, Hrvatskoj i BiH, u utorak je obilježeno video-konferencijom u organizaciji Igmanske inicijative. Problemi sa kojima se danas suočava ta najstarija regionalna inicijativa, koja okuplja više od sto nevladinih organizacija i pojedinaca iz zemalja koje su ratificirale Daytonski sporazum, gotovo da su identični onima kada je osnovana: društva u kojima djeluje prožeta su nacionalizmom i nedostatkom međusobne komunikacije.
Filip Vujanović, bivši predsjednik Crne Gore, prisjetio se prvog sastanka Igmanske inicijative, održanog 2000. u Zagrebu. Tada su pozvali vlasti da se obavežu da će raditi na ukidanju granica, odnosno na nekoj vrsti šengen-režima, na demilitarizaciji i promociji slobodne trgovine. Međutim, ništa od toga nije ostvareno, rekao je Vujanović, dodavši da ga zabrinjava proces naoružavanja. Kao dobre primjere naveo je rješenje koje su Crna Gora i Hrvatska postigle po pitanju morske granice kod Prevlake i Sjevernu Makedoniju ‘koja je riješila probleme sa Grčkom, sa čim je otvorila perspektivu koja je dugo bila zatvorena’.
Pozitivnih primjera je, nažalost, malo, a od onih negativnijih je u više navrata istaknuta BiH, potpomognuta susjedima, Hrvatskom i Srbijom. Naime, dan uoči konferencije u Beogradu je održan sastanak na kojem su pored Aleksandra Vučića sudjelovali Milorad Dodik i Dragan Čović. Sudionici konferencije to su ocijenili kao omalovažavanje BiH, a neki od njih podsjetili su da Srbija i Hrvatska gaje teritorijalne pretenzije prema dijelovima te zemlje. To je spomenuo i Zlatko Dizdarević, novinar koji je moderirao konferenciju, a koji je istakao da Zagreb i Beograd ne traže političke partnere u institucijama sistema, već među liderima nacionalnih stranaka.
Vehid Šehić, jedan od kopredsjednika Igmanske inicijative, istaknuo je da je BiH država koja je jako ranjiva, kao i da se od njenih susjeda očekivalo ‘da doprinesu povjerenju’.
- Svjedoci smo da se u zadnje vrijeme koristi formula koja je pogubna za BiH, a to je da se susreću dva, a trećeg nema - rekao je Šehić i dodao da među državama bivše SFRJ vlada politička neiskrenost i licemjerje.
Bivši predsjednik Srbije Boris Tadić napomenuo je da se pored unutrašnjih izazova suočavamo i sa onim globalnima.
- EU ima ozbiljne probleme vlastitog definisanja. Nije u stanju da definiše prostor, granice, odnose sa Turskom, Rusijom, Kinom, SAD-om… U takvom ambijentu suočavaćemo se sa ozbiljnim izazovima - rekao je Tadić.
Bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić istaknuo je pak da je najozbiljniji izazov prevladavanje sukoba iz prošlosti, odnosno suočavanje sa njima.
- Moramo imati hrabrosti da se suočimo sa istinom o uzrocima ratova na prostoru Jugoslavije, a ne da se i dalje političari u regionu služe lažima i poluistinama - rekao je Mesić.
I novi predsjednik crnogorskog parlamenta Aleksa Bečić u svom je pismu učesnicima ukazao na probleme koji sežu u prošlost. ‘Kao neko ko pripada mlađoj generaciji, koja nosi teško nasleđe burne prošlosti, vjerujem da je vrijeme da se kao odgovorno društvo objektivno suočimo sa prošlošću i da okrenuti budućnosti ovaj region transformišemo u oblast mira’, stoji u njegovom pismu.
Uključenje mlađih u rad Igmanske inicijative kao bitnu stavku prepoznao je Zoran Pusić, jedan od kopredsjednika Inicijative, rekavši da potreba za takvom vrstom koordinacije postoji i danas, jednako kao i prije 20 godina kada je osnovana.
- Avet kriminala i korupcije je u svim porama društva. EU je naša budućnost, ali unija u kojoj ćemo biti ravnopravni, a ne mali članovi, u kojoj ćemo iznositi vlastito mišljenje i boriti se za nacionalne interese - zaključio je Pusić.
