U toku je školovanje devete generacije Političke akademije SNV-a čiji su polaznici od 16. do 18. oktobra u Termama Jezerčica, kod Stubičkih toplica, na svom trećem modulu kao temu imali medije. Razgovaralo se i o Novostima čiji su novinari polaznicima pričali o historijatu, temama i okolnostima u kojima djeluje ovaj 'tjednik za racionalnu manjinu'.

Nakon što je Saša Kosanović s polaznicima odradio praktični dio, stavljajući ih u ulogu nosilaca visoke politike koji su na presicama i tribinama morali braniti svoje stavove i odgovarati na pitanja novinara, završnog dana zamjenica glavnog urednika Tamara Opačić govorila je o istraživanju novinarskih radova objavljenih 2015. godine u Jutarnjem listu, Večernjem listu, Novom listu, Slobodnoj Dalmaciji i Glasu Slavonije, koje je bilo osnova za knjigu 'Proizvodnja Drugoga: Srbi u hrvatskim dnevnim novinama'.

Za referentne točke odabrani su događaji važni za Srbe u Hrvatskoj poput 20. godišnjice Oluje, ukidanja prava na korištenje srpskog jezika i ćiriličnog pisma u Vukovaru, pokušaje afirmacije Nezavisne Države Hrvatske te osporavanja manifestacija u Jadovnu i Srbu, kao i izbori za manjinska vijeća i zastupnike u Hrvatskom saboru.

Politička akademija

Govoreći o izvještavanju o Srbima u RH u mainstream i manjinskim medijima, Opačić je naglasila da mediji mogu djelovati na širenje tolerancije s jedne, ali i jačanje nacionalizma i šovinizma s druge strane. Podsjetila je na međunarodne akte prema kojima su mediji ključni za ostvarivanje manjinskih prava, ali i upozorila na nedorečenosti u hrvatskim zakonima kad se radi o govoru mržnje, odnosno jeziku nasilja, kao i pitanjima tužbi protiv novinara, uključujući i one iz Novosti.

Tamara Opačić polaznike je upoznala s rastom broja slučajeva govora mržnje, verbalnog i fizičkog nasilja nad Srbima koji su sakupljeni u biltenima SNV-a. Prije šest godina zabilježeno ih je 82, dok ih je lani bilo čak 400. Primjere od prije pet godina usporedila je s izvještavanjem u zadnje vrijeme koje je ipak senzibilnije nego pet godina ranije.

- U medijima će uvijek biti više loših vijesti nego dobrih, jer one donose veću čitanost i profit. Problem je što nestaje istraživačko novinarstvo, a radi se i sve manje reportaža - rekla je Opačić.

Slijedilo je predstavljanje preko 20 godina rada tjednika Novosti koje su prolazile kroz više faza - od pretežno manjinske, preko izlaska na kioske prije deset godina te formiranja i razvoja portala, do razvoja istraživačkog novinarstva i okretanja širim društvenim temama uz konstantni antinacionalistički kurs i suradnju sa svim manjinama, što je najviše zanimalo polaznice i polaznike.

Svoje zadovoljstvo ovim modulom, kao i radom ove generacije u cjelini u izjavi za Novosti izrazila je Jelena Nestorović iz Savjeta političke akademije koja niz godina učestvuje u organizaciji.

- Deveta generacija trebala je, kao i ranije, početi s radom u martu, ali s obzirom na širenje koronavirusa morali smo početak odgoditi do septembra. Zadnjih godina uveli smo praksu da polaznici imaju po sedam modula, a ova će, ako sve bude u redu, do kraja godine imati samo pet, tako da su oni na neki način oštećeni. Ipak, čini mi se da je ova generacija brže od ostalih postala kompaktna kao grupa u smislu druženja i upoznavanja - rekla je Jelena Nestorović. Naglasila je da se broj polaznika mijenjao. Na početku je bilo njih 18, ali su zbog različitih razloga neki odustali, dok su se drugi pridružili pa je sada ukupno 17 polaznika.

Nenad Jovanović i Tamara Opačić

- Ove godine imamo jaku ekipu iz dviju istočnih županija, više nego što ih prosječno zna biti. Tu su mladi iz Krnjaka i Križevaca, a prvi put imamo polaznicu iz Dubrovnika, mladu djevojku koja se brzo uklopila u grupu i dala nam informacije o kraju s kojim smo slabije povezani. Ove godine nema Dalmatinaca na koje smo navikli, kao ni polaznika iz Istre, dok su ostali krajevi zastupljeni. Neki od polaznika završili su različite fakultete, neki još studiraju, a neki rade. Najveći broj ima iskustva rada u srpskoj zajednici - od srpskih institucija, folklornih društava, SDSS-a do manjinskih vijeća - rekla je Nestorović.

Naglasila je da se i od ove generacije očekuje jače uključenje u srpsku zajednicu, kao što je to bilo i s ranijim generacijama. - Ne mogu reći u decimalu, ali od 60 do 70 posto polaznika ostalo je vezano uz lokalne sredine, a neki su im i na čelu, dok su drugi preuzeli funkcije na nacionalnoj razini. Svi oni u Jezerčici dobiju dodatno samopouzdanja i sigurnost da se nastave baviti onim što su započeli u svojoj sredini. Dobiju energiju i vide da nisu jedini koji se time bave i da nemaju samo oni probleme. Vide i da, kad im treba pomoć, imaju koga nazvati u SNV-u ili drugim organizacijama, a svi oni su svojim gradovima i mjestima imaju mrežu prijateljstva i poznanstava - naglasila je Nestorović.

Za utiske smo pitali i neke od učesnika. - Za ovaj projekt mogu imati samo riječi hvale za njegove idejne začetnike i organizatore - rekao je Dušan Kolarić iz Negoslavaca, koji je predsjednik tamošnjeg manjinskog vijeća. - Na Akademiji se možemo upoznati s problemima Srba iz drugih dijelova Hrvatske, čuti njihova razmišljanja, nešto naučiti i on njih i od predavača, a što je također bitno, upoznati nove ljude. Lani sam bio gost na Akademiji, a imao sam prilike upoznati ljude s istoka Hrvatske iz ranijih generacija. Svi oni imaju pozitivne komentare, tako da je akademija dobra praksa s kojom se treba nastaviti - rekao je.

Teodor Rkman iz Vukovara, koji je član nekoliko lokalnih udruženja, naglašava da je Akademija sjajan koncept jer je zamišljena kao način stjecanje znanja iz tema koje su relevantne za mlade Srbe. Akademija je dobra praksa koja se treba nastaviti, rekao je Rkman.

Svaki put naučimo nešto novo, a meni se sviđala radionica u kojoj smo bili u ulogama saborskih zastupnika, što je dobra vježbe za sve nas koji bi želeli da se bave politikom, rekla je Milica Šarčević iz Negoslavaca.

Aleksandra Živković iz Krnjaka također smatra da se na akademiji nauči mnogo novih stvari.

– Osim što smo naučili nešto novo, upoznala sam različite ljude iz drugih dijelova zemlje. Za sada nisam toliko aktivna, ali će mi informacije biti od koristi, ali i povod da se uključim u većoj mjeri - kazala je Aleksandra Živković.