Kako komentirate stanje na području Karlovačke županije u vezi pojačanog kretanja migranata?
I dalje ne funkcionira vertikala država – županija – gradovi i općine. Početna pogreška da se namjere Vlade drže u tajnosti teško se ispravlja. Posebno ako se migrantskom pitanju pristupa netransparentno i ne uvažavajući strahove koje situacija izaziva kod jednih i kod drugih. Dolazit će sve više migranata i pogrešno je očekivati da će se domaći ljudi spontano privikavati.
Lokalna politika mora intenzivno i kontinuirano razgovarati s njima, davati im točne informacije, objašnjavati im sve što treba, smirivati situaciju. Uz to, postat će važno pitanje ima li za policijske zadaće – organizirano prebacivanje migranata, otkrivanje ilegalnih ruta i zaštitu samih migranata, garantiranje opće sigurnosti na terenu itd. – dovoljno policajaca.
Načelnik Uprave za granicu Zoran Ničeno izjavio je da od početka ove godine PU karlovačka bilježi ukupno četiri kaznena djela oštećenja tuđe stvari na području Slunja i da nema dokaza da su provale i krađe počinili migranti. Dakle, ne poklapaju se statistika i burne izjave s terena?
To potvrđuje prisutnost ne samo krivih informacija, nego i dezinformacija. One su rezultat i nenamjernog čina, tako što se pojedine glasine ne provjeravaju, kao i namjernog čina, tako što se glasine šire radi radikalizacije stanja i jačanja pritiska. Ključno je širiti prave informacije s ciljem dubinskog upoznavanja lokalnog stanovništva sa situacijom.
Pored medijske histerije, i lokalni političari s desnog spektra šire antimigrantski narativ, a posljedično siju strah. Kako vidite njihovo okupljanje oko ove teme?
Oni se fokusiraju na posljedice aktualne situacije. Njih političko-ekonomski uzroci, kao ni hrvatski, evropski i bliskoistočni kontekst previše ne zanimaju. Zanima ih ono što im ljudi govore, neovisno koliko su to dojmovi, a koliko stvarno stanje.
U vezi suverenosti Hrvatske, za koju smatraju da je ovime ugrožena, političari desnog spektra fokusirani su na ograničavanje kretanja ljudi, dok nemaju ništa protiv kretanja roba i kapitala. Većina bankarskog sektora, trgovine, naftne industrije u rukama je inozemnog kapitala. Inozemni kapital gradi željeznicu, mostove, ceste. Pritom najviše ovisimo o turizmu i potrošnji stranaca.
