Na izborima koji su održani prošle nedjelje mađarski premijer Viktor Orbán i njegova stranka Fidesz osvojili su 53,6 posto glasova, čime su si osigurali četvrti uzastopni mandat i dvotrećinsku većinu u parlamentu (135 od 199 mjesta).
Izlaznost je bila gotovo 70 posto, a Fidesz je pobijedio u 88 od ukupno 106 izbornih jedinica. Ujedinjena opozicija predvođena konzervativnim provincijskim gradonačelnikom Péterom Márkijem-Zayjem osvojila je 34,7 posto glasova, odnosno 56 mjesta u parlamentu. To su bili prvi izbori na kojima se opozicija ujedinila kako bi se pokušala suprotstaviti dominaciji Fidesza, a činilo ju je šest stranaka, od socijalista, preko zelenih pa do desnice. Istoga dana proveden je i "anti-LGBT referendum", koji međutim nije prošao jer mu nije pristupilo dovoljno birača.
Nakon izbora premijerski kandidat opozicije Márki-Zay je izjavio da je opozicija učinila sve što je bilo u njezinoj moći, ali je "pobijedila propaganda". Čini se i da ovaj spoj nije sjeo protivnicima Fidesza s obzirom na to da je tih šest stranaka na izborima 2018. pojedinačno osvojilo 11 posto glasova više nego sada zajedno. Tada je od opozicijskih stranaka najbolje prošao desni Jobbik (19 posto), a ove godine u parlament je ušla i Naša domovina, još ekstremnija desna frakcija Jobbika koja se od njega odvojila te godine.
Obraćajući se biračima nakon izbora, Orbán je rekao da je ova Fideszova pobjeda toliko velika da se "može vidjeti s Mjeseca, ali i iz Bruxellesa". "Ova će se pobjeda pamtiti jer su se svi protiv nas urotili, uključujući ljevicu kod kuće i u inozemstvu, briselske birokrate, sve fondove i organizacije vladajućeg imperija, strane medije i ukrajinskog predsjednika", rekao je Orban, koji je, osim Volodimira Zelenskog, poimence prozvao i američko-mađarskog financijaša Georgea Sorosa.
"Cijeli svijet je danas vidio da je demokršćanska politika, konzervativna politika i patriotska politika pobijedila. Ovo će biti zajednička evropska budućnost", poručio je Orbán evropskim institucijama s kojima je u konstantnom sukobu još od 2010. godine. Iako se u prvim danima ruske invazije u Ukrajini činilo da bi ta okolnost Orbánu kao dugogodišnjem savezniku ruskog predsjednika Vladimira Putina mogla odmoći, stranka se brzo konsolidirala. Kampanju je vodila predstavljajući sebe kao jedinog čuvara nacionalne sigurnosti i stabilnosti i jedinu stranku koja može osigurati da Mađarska ne bude uvučena u ukrajinski rat. Mađarska vlada osudila je rusku invaziju, ali je odbila pridružiti se evropskim ekonomskim sankcijama, pa se očekuje da će i ubuduće biti sukoba s evropskim institucijama, kao i Orbánovih nastojanja za povezivanje evropske desnice.
Evropske institucije već se godinama batrgaju s njegovim autokratskim tendencijama, a Evropski parlament 2018. aktivirao je članak 7. koji podrazumijeva zabranu glasanja o EU odlukama u situacijama kada članice krše temeljne vrijednosti Unije. U slučaju Mađarske to su medijske, pravosudne i akademske slobode te prava manjina i izbjeglica.
Nekoliko tjedna prije izbora razmatralo se i uskraćivanje pristupa EU fondovima za oporavak od krize uzrokovane pandemijom, no Komisija je to odgodila upravo zbog izbora. Sada se očekuje da će ponovno biti pritisaka da se to učini, no nagađa se i da vlada neće biti u stanju financirati projicirani proračunski deficit od skoro pet posto i da će, kako bi dobila pristup fondovima, biti nešto sklonija kompromisima. Također, uoči izbora došlo je do trvenja između mađarske vlade i ostalih članica Višegradske skupine oko rata u Ukrajini, jer su Poljska, Češka i Slovačka inzistirale da Mađarska podrži sankcije protiv Rusije.
Unatoč tome, očekuje se da će Orban nastaviti jačati svoj utjecaj i u zemljama u okruženju, naročito onima sa značajnim mađarskim manjinama, koje su mu po svoj prilici donijele i ključnu prednost na izborima. Od 2011. godine etnički Mađari koji žive u susjednim zemljama imaju pravo na mađarsko državljanstvo, a time i pravo glasa, pri čemu ne moraju živjeti na adresama na kojima su prijavljeni. Više od milijun pripadnika dijaspore uzelo je državljanstvo, a procjenjuje se da oko 90 posto njih redovito glasa za Fidesz.
Mediji su zabilježili i rasprostranjenu praksu plaćanja stanovnicima siromašnijih dijelova zemlje za odlazak na birališta, kao i sveprisutnu klijentelističku, odnosno egzistencijalnu ovisnost ljudi u manjim mjestima o vladajućoj stranci. Zbog svega toga, misija OESS-a i ovog je puta, jednako kao i 2018, izbore ocijenila kao nepoštene.
