Češke oporbene koalicije desnog centra i liberala osigurale su većinu na prošlotjednim parlamentarnim izborima. Dvije koalicije sastavljene od pet manjih stranaka tijekom kampanje su surađivale pod nazivnikom Demokratskog bloka, a kontrolirat će 108 od 200 mjesta u parlamentu. Savez desnog centra SPOLU osvojio je 27,7 posto glasova i sada želi formirati vladu s liberalnim savezom Piratske stranke i stranke Gradonačelnika i neovisnih kandidata, koji je zauzeo treće mjesto. Pet stranaka ujedinilo se u protivljenju dosadašnjem premijeru Andreju Babišu i njegovoj populističkoj stranci desnog centra ANO, ali su podijeljene oko brojnih drugih pitanja, poput odnosa prema Europskoj uniji, politike štednje i migracija. "Dominacija Andreja Babiša je završena", rekao je vođa Piratske stranke Ivan Bartoš, dodavši kako pregovori sa SPOLU kreću odmah.
Međutim, mandat za sastavljanje nove vlade mora dati češki predsjednik Miloš Zeman, koji favorizira Babišov ANO. Dodatni problem je što je 77-godišnji Zeman, koji pati od niza zdravstvenih problema, nakon izbora hospitaliziran na intenzivnoj njezi. Babišova stranka osvojila je 27,2 posto glasova, a izbori su održani par dana nakon što je Babiš uhvaćen u financijskom skandalu nakon što su procurili Pandorini dokumenti. Prema istraživanju međunarodne mreže novinara, Babiš je 2009. preko sumnjivih tvrtki kupio nekretnine u Francuskoj za 15 milijuna eura. Optužbe o pranju novca je zanijekao i poručio da će se boriti za drugi mandat. Prema ocjeni analitičara, zbog odluke predsjednika Zemana da ignorira običaj da se pokušaj sastavljanja vlade pruži strankama ili koalicijama koje mogu osigurati većinu u parlamentu, pred Češkom su sada mjeseci pregovora. U međuvremenu će vladati Babišova vlada u ostavci, zbog čega raste strah od političke krize. Inače, prvi put u povijesti Komunistička partija Češke i Moravske, kao i Socijaldemokrati (ČSSD) nisu uspjeli prijeći izborni prag od pet posto. Vjerojatno je to dijelom i posljedica činjenice da su podržavali Babiša – Socijaldemokrati kao partner u vladi, a komunisti iz parlamenta. Izbori su donijeli razočaranje i krajnje desnoj stranci SPD, koja se nadala osvojiti više od dobivenih 9,6 posto glasova.
Uz Slovačku, Poljsku i Mađarsku, Češka spada u europske zemlje koje zauzimaju najoštriji stav o migracijama. Sud EU lani je presudio da su Poljska, Mađarska i Češka postupile protiv zakona Unije kada su 2015. odbile sporazum o redistribuciji migranata među članicama EU-a. Babiš je u rujnu poručio da za afganistanske izbjeglice u EU neće biti mjesta i da bi trebali ostati u svojoj ili susjednim zemljama. Kritiziran je i zbog lošeg vođenja zemlje tijekom pandemije. Krajem 2020. i početkom 2021. ona je u Češkoj dosegla vrhunac, a broj infekcija i smrtnih slučajeva po glavi stanovnika bio je najveći u svijetu. Više od 30 tisuća ljudi umrlo je od početka pandemije, što Češku svrstava u vrh nezavidne europske top liste. S druge strane, Češka je u europskom vrhu po najnižoj stopi nezaposlenosti u EU-u. Prema podacima Eurostata iz srpnja ove godine, stopa nezaposlenosti bila je 2,8 posto. Iako se može pohvaliti i jednom od najvećih stopa rasta BDP-a, češka ovisnost o izvozu čini gospodarstvo osjetljivim na smanjenje vanjske potražnje. Češki izvoz čini oko 80 posto BDP-a i uglavnom ovisi o automobilskoj industriji, dominantnoj u zemlji. Posljednjih je godina Babiševa vlada odbacila dugu tradiciju politike štednje, pa je dug zemlje rastao mnogo brže nego što je bilo očekivano.
