Nakon silnih najava o mogućim izvanrednim izborima premijer Srbije je odlučio – bit će ih. To je Aleksandar Vučić objavio Glavnom odboru svoje Srpske napredne stranke u nedjelju, nakon čega je dobio silan i frenetičan pljesak prisutnih. TV Pink je potom dva dana u svojim izvještajima s tog skupa puštao u eter svih više od tri minute pljeska.
Razlozi za izvanredne izbore nikome nisu do kraja jasni, niti je Vučić dao razumno objašnjenje: rekao je da je njegovoj vladi potreban stabilan četverogodišnji mandat kako bi zemlja nastavila s reformama i ušla u Evropsku uniju 2020. godine, ali da su izbori neophodni i zbog toga kako bi se ‘razriješili sukobi u društvu’ koji blokiraju reforme. Koji su to sukobi, dakako, nije precizirao, je li riječ o elitama (koje su u međuvremenu postale i ‘lažne’ i ‘samozvane’) na čiji se nedostatak ljubavi i obožavanja ne jednom žalio, ili o tome da je na otvaranju Evropskog prvenstva u vaterpolu prije nekoliko dana jedan dio od 11 tisuća prisutnih gledatelja zviždao na spomen njegova imena i imena gradonačelnika Beograda Siniše Malog, ili o tome da mu je jedna novinarka Radio-televizije Srbije postavila pitanje zašto dijeli medije (na ‘svoje’, poput TV Pinka i tabloida ‘Informer’ na primjer, i one druge), pa se jako iznervirao i izvikao na novinarku da će odgovarati na pitanja na koja hoće odgovoriti, a ne na neka provokativna…
- Motiv je da tako sebi obezbedi vlast u kontinuitetu do 2020. godine. Očito je da je osnovna namera bila da se kompletira, konsoliduje i ojača vlast koliko god je to moguće. Da se vlast zacementira - ocjenjuje Vučićevu odluku o izborima profesor Fakulteta političkih nauka Zoran Stojiljković.
Naime, Srbija je bila na biralištima 2012. godine (posljednje u kojoj se poštovao četverogodišnji izborni ciklus), da bi izvanredni izbori bili raspisani ponovno 2014., sve zato da bi ‘prvi potpredsjednik vlade’ Aleksandar Vučić zamijenio tadašnjeg premijera, socijalista Ivicu Dačića. Otada, u tih nešto više od godinu i pol vlasti, Vučić ima poslušne ministre od kojih se niti jedan ne usudi reći ništa o svom poslu (pitanje je koliko se u svoj posao i miješaju, s obzirom na to da ama baš sve zavisi od volje i odluka Gospodara Vučića), kao i premoćnu glasačku mašineriju u parlamentu, koja je u dosadašnjih oko 140 radnih dana, uglavnom po hitnom postupku, donijela gotovo 200 zakona, od kojih su neki i sistemski.
Osim toga, sva istraživanja javnog mnijenja kažu da Vučićevi naprednjaci i dalje predstavljaju jedinu stvarno veliku stranku na političkoj sceni Srbije, da im je rejting blizu 50 posto u svakoj anketi, a da je oporba – tako razbijena i sotonizirana od režima – prilično nemoćna i da bi, kako sada stvari stoje, tek nekoliko stranaka prešlo izborni prag: Socijalistička partija Srbije, Demokratska stranka i radikali koji su narasli po povratku Vojislava Šešelja iz Den Haaga, ali i stoga što ima i onih radikala koji su razočarani tzv. proevropskom politikom Aleksandra Vučića.
Prema istraživanju IPSOS-a, kaže njegov direktor Srđan Bogosavljević, Vučić je jedini političar o kojem ispitanici misle više pozitivno nego negativno, iako ima i značajan broj onih koji o njemu dobro ne misle: čak 15-ak posto glasača o Vučiću ima izrazito loše mišljenje, no to je nedovoljno da se njega i naprednjake ozbiljnije ugrozi na političkoj sceni.
Zanimljivo je posljednje istraživanje ‘Nove srpske političke misli’, koje kaže da bi za naprednjake danas glasalo gotovo 43 posto građana, iz čega proizlazi da je Vučićev rejting ipak u blagom padu, ocjenjuje autor istraživanja i glavni urednik NSPM-a Đorđe Vukadinović, dodajući da Vučiću odgovara da izlaznost na predstojećim izborima ne bude veća no na prošlima.
- Vučićeva strategija će biti da simpatizere opozicije ostavi kod kuće, da im ogadi izbore, da se pošalje poruka da šta god radili već se zna ko će da pobedi, zato su važni ti rezultati koji se plasiraju da Vučić ima podršku od preko 50 odsto građana - govori Vukadinović.
Kao šizofreno opisuje stanje u kojem gotovo 44 posto građana kaže da živi gore nego prije tri godine, dok istovremeno gotovo isto toliko njih tvrdi da je ova vlada bolja od prethodne. Da paradoks bude veći, kaže Vukadinović za TV N1, potez te iste vlade da smanji plaće i penzije 63 posto građana smatra neopravdanim.
- To govori da je stvorena atmosfera u kojoj se vlada, a posebno premijer, doživljava kao neka vrsta božanskog bića prema kome je prosto blasfemično, jeretički reći da ne podržavate vladu, iako zapravo ne podržavate većinu mera koje ona sprovodi - kaže on.
Kompletna oporba je pozdravila odluku o izborima te su odmah počeli pregovori između, nekad bi se reklo, građanskih stranaka. Predizborni savez već su najavili Socijaldemokratska stranka Borisa Tadića, Liberalno-demokratska partija Čedomira Jovanovića i Liga socijaldemokrata Vojvodine Nenada Čanka, ali je pitanje što će od toga ispasti jer Čanak ne prihvaća Tadićevu ambiciju da bude ‘glavni demokrat’ u toj priči. S druge strane, demokrati Bojana Pajtića u utorak su počeli konzultacije sa strankama demokratskog opredjeljenja, kako kažu, ‘otvorenog srca i praznog papira’. No jasno je da do nekog većeg ujedinjenja ne može doći: teško da bi Pajtićevi demokrati mogli preći preko saveza s Tadićem, koji je pocijepao stranku i koji je godinama ranije izbacio iz DS-a Čedomira Jovanovića, ali ipak mogu računati da ovaj put – za razliku od 2014. godine – pokret ‘bijelih listića’ neće crtati čiča Gliše na biračkim mjestima.
A kad će biti izbori? Vjerojatno u travnju ili svibnju, kad je vrijeme redovnim pokrajinskim i lokalnim izborima. I u toj činjenici neki nalaze razlog za izvanredne parlamentarne izbore, tvrdeći da Vučić povezivanjem izbora na svim razinama diže svoj rezultat i u Vojvodini, u kojoj su – osim u rijetkim mjestima i onima u kojima su naprednjaci nasilno rekomponirali vlast – i dalje dominantni demokrati.
U svakom slučaju, oporba je zaboravila na svoje nedavno upozorenje da u Srbiji nema uvjeta za fer i slobodne izbore zbog nasilja koje se događalo u mnogim mjestima u posljednje dvije godine. Zato će priča o izborima i mimo predstojeće kampanje imati još mnogo mračnih slika i detalja.
