Novosti

Politika

Normalizacija Šešelja

Mnogi smatraju da Šešelja nazad u politiku gura sam Vučić: uz takvog skandal majstora sam će premijer biti još prihvatljiviji EU-u, Svjetskoj banci i MMF-u, koje zanima samo rješavanje ‘kosovskog čvora’

B1uckywaqhaqfzmuk991449x1xh

Oslobađajuća presuda Šešelju vjetar je u leđa radikalima (foto Srđan Ilić/PIXSELL)

Prvostupanjska oslobađajuća presuda haškom optuženiku Vojislavu Šešelju vjetar je u leđa Srpskoj radikalnoj stranci na predstojećim izborima na svim razinama, osim predsjedničkih, najčešća je konstatacija političkih analitičara ovih dana u Srbiji. U poplavi (pitanje je koliko vjerodostojnih) istraživanja sve se češće nameće zaključak da bi Šešeljev SRS mogao na izborima 24. travnja zauzeti drugo mjesto, ispred koalicije Socijalističke partije Srbije Ivice Dačića, a u medijskom spinovanju za takvu varijantu našla se i vijest (i dalje pod upitnikom) da je velik broj novosadskih naprednjaka nakon oslobađajuće presude prešao u radikale. Tako barem tvrdi radikalski funkcionar Đurađ Jakšić, koji je medijima pokazao hrpu novih pristupnica datiranih s danom izricanja presude. On kaže da se samo 31. ožujka i 1. travnja javilo 500 do 600 članova Srpske napredne stranke, koji su se raspitivali kako da se vrate u matične radikalske redove; naprednjaci to, dakako, osporavaju, a činjenica da je na najvišu zgradu u Novom Sadu nelegalno postavljen bilbord s likom Vojislava Šešelja također u tom općem bezakonju nikoga ne uznemirava.

Politički analitičar Mikloš Biro prognoze i stranačka priopćenja ipak uzima s rezervom.

- Prognoze da neko raste, da će biti jako uspešan, da neko neće proći cenzus, doprinose da se nekih tri do pet posto kolebljivaca i nesigurnih priklone pobedniku, izbegavajući gubitnika i da bace glas. To može nešto da promeni - ocijenio je za televiziju N1.

Svemu je, kao što je poznato, prethodilo natezanje vlasti u Beogradu s Haškim tribunalom, čije je Tužiteljstvo tražilo povratak Šešelja na izricanje presude, ali i izručenje troje radikala optuženih za prijetnje svjedocima u ‘slučaju Šešelj’ i ometanje kaznenog haškog postupka. Prvi argument bio je da je to utjecaj na izborni proces u Srbiji, posljednji da je sve bio pritisak na vlasti u Beogradu koje su Šešelja tražile usprkos tome što su već znali da je presuda oslobađajuća. Ispostavit će se, međutim, da je Haški tribunal – ako radikali doista pojačaju svoj izborni rezultat (dosad se s relativnom sigurnošću moglo tvrditi da će preći izborni prag od pet posto, za razliku od prethodnih izbora) – napravio veliku uslugu Šešelju i njegovoj stranci. No da li samo njemu?

Vučić stalno kuka zbog jačanja desnih stranaka u Srbiji, pa njemu privrženi mediji žestoko napadaju Demokratsku stranku Srbije Sande Rašković Ivić koja na izbore izlazi s nacionalističkim pokretom Dveri. Za razliku od napada na nju, Šešelja ne napada nitko…

Kada je Vesna Pešić prije dva mjeseca objavila tekst u kojem je tvrdila da upravo Vučić podupire radikale i Šešelja na putu ponovnog ulaska u parlament, ta zamka koju je predvidjela nalikovala je na još jednu teoriju zavjere, kojih u Srbiji ima napretek. Napisala je sljedeće: ‘Nije teško zapaziti kako se postepeno, u svim medijima, priprema politička normalizacija Šešelja, čoveka optuženog za ratne zločine i glavnog balkanskog razbojnika. On se sprema za ulazak u Skupštinu Srbije na ovim izborima koji su, između ostalog, i zbog toga raspisani. Još samo da se slanje Šešelja (i troje radikala) u Hag odloži za posle izbora, pa da planirana zamka počne da funkcioniše. A kada se Šešelj ubaci u parlament, koliko iz ljubavi prema učitelju toliko i da se Zapadu pokaže kakvu municiju za njih mi imamo – nema veze što će to biti velika bruka za Srbiju. Što ta municija već uveliko i mučki puca po građanima Srbije, nikome se ne čini važnim, sem što se nešto od toga pomene u redovnim godišnjim izveštajima o napretku Srbije’ (portal Peščanik, ‘Pedagoške mere za loše đake’, 9. veljače 2016).

Kako je to bilo u vrijeme dok su u parlamentu radikali bili velika snaga sjećaju se mnogi: od uvreda, preko proklinjanja, gađanja cipelama i polijevanja vodom, do tajnih službi čiji su se izvještaji, istiniti ili frizirani, čitali svakodnevno. Potom su se brojni radikali presvukli u naprednjake i navodno se upristojili, jednako kao i njihovi vođe Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić, koji je svu vlast u međuvremenu, od 2012. godine, skoncentrirao u svojim rukama, njega se za sve pita i bez njega se ništa ne može, tu su nemoćne i institucije i građani i mediji, koje se opet prebrojava na patriote i izdajnike.

Vučić ovih dana stalno kuka zbog jačanja desnih stranaka u Srbiji, pa njemu privrženi mediji žestoko napadaju Demokratsku stranku Srbije Sande Rašković Ivić koja na izbore izlazi s nacionalističkim pokretom Dveri. Za razliku od napada na nju, Šešelja ne napada nitko, pa iz toga mnogi izvlače zaključak da njega ustvari nazad u politiku gura sam Vučić: uz takvog skandal majstora sam će Vučić, onako uozbiljen i čovjek koji 25 sati dnevno radi na dobrobit Srbije, biti još prihvatljiviji Evropskoj uniji, Svjetskoj banci i MMF-u, koje zanima samo rješavanje ‘kosovskog čvora’, a ne zanima ih potpuna devastacija političkog i društvenog života u zemlji koja je, navodno, na evropskom putu.

I taj evropski put je posve neizvjestan, ne samo zbog upravo rečenog, nego i zbog upornog sjedenja na dvije stolice, i ruskoj i evropskoj (barem deklarativno), usprkos zahtjevima da se i Srbija pridruži evropskim sankcijama prema Rusiji. Imat će Vučić manevarskog prostora da, ako mu se prohtije, nakon izbora kaže da je preglasan u evropskoj agendi, jer je oporba – ova radikalsko-nacionalistička – preglasna i prejaka, pa da se okrene Rusiji. Netko je ovih dana rekao da će već nakon izbora javnost dobiti putokaz za budućnost: kuda će, nakon izbora, u prvi diplomatski posjet krenuti sadašnji i budući premijer.

Strahove da će radikali ojačati dijeli i profesorica prava Vesna Rakić Vodinelić. Sve će to doprinijeti jačanju radikala ‘u tolikoj meri da ćemo se ponekad pitati je li sada spas glasati za Vučića, ako on bude nastavio da se predstavlja kao Šešeljev protivnik’, rekla je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa.

Još kada se zna da iduće godine u Srbiji na red dolaze redovni predsjednički izbori, da je Vučić posve marginalizirao Tomislava Nikolića, nije teško zamisliti Šešeljevu kandidaturu i uspjeh s nekim novim vjetrom u leđa. Nimalo nije teško zamisliti povratak u početnu točku ludila – devedesete su se ionako vratile, kao i likovi iz tih godina.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više