Predsjednik SAD-a Donald Trump započeo je svoj carinski obračun, još ne i rat, s po njegovu sudu državama nepoćudnim za stabilnost američke ekonomije. Stanje fakata 5. veljače je sljedeće: uveo je, pa odgodio primjenu 25 postotne carine Kanadi (10 posto za energiju) i Meksiku, a povisio carine Kini za dodatnih 10 posto.
Najavljuje se uvođenje navodno 20-postotnih carina Europskoj uniji. U dokumentima američke administracije kao glavni razlog za uvođenje carina navode se velik priljev ilegalnih migranata i velik priljev ilegalnih narkotika, konkretno fentanila, iz tih država.
Da bi suzbio nešto što spada u sferu ilegalne trgovine, Trump uvodi carine na proizvode kojima se legalno trguje. Tri države, redom Meksiko, Kina i Kanada, su tri države iz kojih SAD najviše uvozi i na njih otpada 41,7 posto američkog uvoza. A uvoz, odnosno golemi trgovinski disbalans kojega SAD ostvaruju sa znatnom većinom država, važan je razlog Trumpovog uvođenja carina.
On smatra da te države ekonomski iskorištavaju SAD, a SAD zbog toga trpi štetu. No, Trump bi uvođenjem carina američkoj, a posljedično i globalnoj ekonomiji mogao nanijeti mnogo veću štetu. Uvođenje carina Kanadi i Meksiku suspendirao je na najmanje mjesec dana i ustvrdio da je već ostvario nemale dobitke.
Meksiko će poslati 10.000 pripadnika Nacionalne garde na granicu ne bi li spriječili slanje droge i imigranata u SAD, a Kanada će također pooštriti granične kontrole na inače jednoj od najotvorenijih granica na svijetu. Kao i obično, Trump svoje odustajanje (privremeno?) prikazuje kao pobjedu iako su ustupci koje je dobio zasad mali.
Kina je odgovorila uvođenjem carina. Od 10. veljače na snazi će biti 15-postotne carine za američki ugljen i prirodni plin te 10-postotne za sirovu naftu, poljoprivrednu mehanizaciju i određene automobile. Osim toga, Kina je otvorila istragu, pozivajući se na propise o suzbijanju monopola, protiv tvrtke Alphabet, u čijem sastavu je Google, te holdinga PVH Corp u čijem su sastavu poznate odjevne marke Tommy Hilfiger i Calvin Klein.
Kineske vlasti su, ne slučajno, u priopćenju navele da se Narodna Republika potpuno pridržava pravila Svjetske trgovinske organizacije. Nisu navele, ali je jasno, da SAD za sebe to ne može napisati. Sve se to zbiva neposredno nakon što je na tržištu osvanuo kineski program umjetne inteligencije DeepSeek kojega se reklamira kao jeftinijeg i jednostavnijeg od američkih.
Nvidia, najveći svjetski proizvođač hardvera i softvera za UI trenutačno je zbog toga izgubio šestinu, odnosno 600 milijardi dolara, tržišne kapitalizacije. Ta kompanija demonstrira bolesti suvremenog burzovnog kapitalizma: njena je vrijednost odgovarala 80 posto BDP-a Njemačke. Za EU se carine pripremaju, ne bi to bio prvi carinski sukob na transatlantskoj relaciji. Trump je nezadovoljan činjenicom da je robni trgovinski deficit s EU 2023. godine bio 155,8 milijardi dolara, baš i ne spominje da je u izvozu usluga SAD ostvario plus od 104 milijarde.
Carinska batina ima dva kraja. Meksiko SAD-u isporučuje 63 posto voća i povrća koje ta zemlja uvozi. Oduševljenja nema ni među Amerikancima. Farmeri za slobodnu trgovinu, velika (poljo)privredna organizacija, upozorila je da na Kanadu, Meksiko i Kinu otpada 50 posto američkog poljoprivrednog izvoza vrijednog 170 milijardi dolara.
Farmeri se već bore s rekordno visokim ulaznim troškovima i padom cijena proizvoda. Trumpovo uvođenje carina stanje će samo pogoršati i to u ruralnim dijelovima SAD-a. Nacionalna organizacija uzgajivača kukuruza je sredinom listopada prošle godine upozorila da bi uvođenje novih carina Kini imalo razoran učinak po proizvođače kukuruza i soje u SAD-u.
Posljedica bi bila kriza, ako ne i propast, stotina tisuća farmera, gubitak velikih tržišta, a dobitnici bi bili uzgajivači iz srednje i južne Amerike. Da s Trumpovom politikom nešto ne valja i u očima Amerikanca potvrdio je i Trumpovim ekonomskim pogledima inače sklon The Wall Street Journal u vlasništvu dobrog mu znanca Ruperta Murdocha. U samo četiri dana objavio je tri komentara kojima se protivi predsjednikovoj carinskoj politici.
