Više od trideset pobunjeničkih i oporbenih grupa u Čadu potpisalo je mirovni ugovor s privremenim vojnim vlastima te afričke države. Sporazum potpisan u katarskoj Dohi predviđa "nacionalni dijalog" koji bi trebao voditi do izbora. Na čelu Čada, odnosno "Privremenog vojnog vijeća" koje upravlja zemljom od travnja prošle godine nalazi se Mahamat Idris Debi. Njegov otac Idris Debi Itno vladao je državom više od trideset godina, od 1990. do 2021. kada je ubijen u sukobu s pobunjeničkom grupom Front za promjenu i jedinstvo (FACT). Ta organizacija i njeni saveznici su godinama vodili rat protiv vlasti Debija starijeg, optužujući ga za masovnu represiju, ubojstva i namještanje izbora. Potporu su mu pružale Francuska i Kina. Aktualno Privremeno vojno vijeće je pri preuzimanju vlasti najavilo da će tijekom osamnaestomjesečnog perioda provesti tranziciju ka demokratski legitimiranoj vlasti, međutim do sada je malo po tom pitanju učinjeno. Razloga za skepsu ima. Aktualni sporazum nije potpisao FACT kao najsnažnija pobunjenička grupa – prošle godine su prijetili napadom na glavni grad Ndžamenu - kao ni osam drugih pobunjeničkih frakcija. Kao razlog za nepotpisivanje FACT je naveo činjenicu da vlasti nisu ispunile njihove zahtjeve, među kojima je i oslobađanje zatvorenika. Ministar vanjskih poslova Mahamat Zene Šerif novinarima je potvrdio da privremena vlada trenutno drži u zatvoru oko 400 pripadnika FACT-a te kako ih neće osloboditi bez garancija da se oni neće ponovno pridružiti pobuni.
"Većina oružanih grupa potpisala je sporazum i sudjelovat će u nacionalnom dijalogu, koji predstavlja forum za sav narod Čada", izjavio je Zene Šerif, dodajući da će sporazum voditi trajnom miru. Stanovnici Ndžamene, pak, nisu u to previše uvjereni, kako izvještava Reuters. Prijašnjih godina bilo je više pokušaja mirovnih sporazuma koji su redovno propali. Ovu državu smještenu na razmeđi sjeverne i središnje Afrike još od nezavisnosti 1960. godine muči niz pobuna, građanskih ratova – poput sukoba muslimanskog sjevera i kršćanskog juga koji je trajao od 2005. do 2010. - državnih udara i sukoba sa susjedima, pri čemu se više puta umiješala i bivša kolonijalna metropola Francuska. Zemlja sa šesnaest milijuna stanovnika podijeljenih u veliki niz etničkih grupa spada među najsiromašnije države svijeta – tako je 2019. godine 88 posto stanovništva živjelo s manje od pet i pol dolara dnevno, dok je prema Indeksu ljudskog razvoja Čad treća najgora država svijeta.
