Vijećnici Primorsko-goranske županije na svojoj su nedavnoj tematskoj sjednici, prvi put održanoj u Ravnoj Gori, gotovo jednoglasno odlučili da će Županija u sljedeće tri godine u Gorski kotar uložiti 54 milijuna kuna. Od tog će se iznosa 21 milijun sliti u Fond za Gorski kotar, odnosno u proračune goranskih gradova i općina, 18 milijuna namijenili su poduzetnicima, turizmu i ruralnom razvoju, a 15 milijuna unapređenju cestovne infrastrukture.
Vijećničkoj je odluci prethodila rasprava o tom dijelu Hrvatske koji je godinama zanemarivan i čiji se potencijali ne koriste u najvećoj mogućoj mjeri. Stoga će pored usvojene odluke o znatnim izdvajanjima – koja su po riječima župana Zlatka Komadine proračunski realna i održiva - od Vlade RH tražiti i stopostotno financiranje projekata kroz EU, nacionalne ili programe bilateralne suradnje, ali i ravnopravni status gorskokotarskih poduzetnika u odnosu na one iz drugih nerazvijenih hrvatskih regija. Time se jamče maksimalni iznosi sufinanciranja te usvajanje plana razvoja brdsko-planinskih područja. Primorsko-goranski župan je kazao i to da Županija s godišnjim izdvajanjem u Fond za Gorski kotar u iznosu sedam milijuna kuna u proračune tamošnjih gradova i općina, vraća sve što je na njihovu području prihodovala iz poreza na dohodak.
- Odluka županijskih vijećnika iznimno je bitna za Gorski kotar, gdje na velikoj površini živi izuzetno malo stanovnika. Uz ostalo, novac biti uložen u infrastrukturu poput cesta, vodovoda i drugih objekata te njezino redovito održavanje – kaže nam Vesna Blanuša, vijećnica iz redova SDSS-a, dodajući da će od svega koristi imati i goranski Srbi.
Blanuša kaže da je izdvajanje predviđeno i za obnovu škola, ponajprije za Gimnaziju u Moravicama, kao i za područne škole u tom mjestu i Gomirju.
- Isto tako, bila bi obnovljena napuštena školska zgrada u Ljubošini, čime bi bila pretvorena u objekt na korist tamošnjoj srpskoj zajednici i svim drugim stanovnicima okolice. Slično je učinjeno s nekadašnjom osnovnom školom u Dokmanovićima kod Moravica, u čijoj je zgradi sada sjedište Prosvjetina pododbora – kazala je vijećnica.
Predviđenim izdvajanjima Županija namjerava nadoknaditi dugogodišnje zanemarivanje Gorskog kotara, pa će intenzivnije ulagati i u razvoj turizma, uređenje brane te asfaltiranje pristupnog puta do Mačjanskog jezera, čime bi ono moglo postati turistički zanimljivo, zajedno s još nekim nedovoljno valoriziranim lokacijama. Blanuša, je kolege upozorila i na potrebu ulaganja u druge lokacije na području Vrbovskog.
Odluka Županije o ulaganjima je bitna za Gorski kotar – Vesna Blanuša
- Uvidom u podatke o investicijama, otkrili smo da je od svih sredstava uloženih u Vrbovsko čak 98 posto otišlo u sam grad, a svega dva posto u ostala pripadajuća naselja; pritom su ulaganja u Moravice, Gomirje i Ljubošinu, mjesta u kojima žive pripadnici srpske zajednice, bila doista zanemariva - rekla nam je.
Odluku Županijske skupštine pozdravlja i SDSS-ov vijećnik u Županijskoj skupštini Dejan Jakšić.
- Odlučeno ide na dobrobit Gorskom kotaru i posebno mi je drago što su u tom smislu svi vijećnici puhali u isti rog. Veća ulaganja utjecala bi na poboljšanje kvalitete života ovdje, ali i na daljnji turistički razvoj kraja koji ima potencijale. S obzirom na sve, naši predstavnici u Vrbovskom i Županiji ovih su dana imali dugo željeni razgovor s gradonačelnikom tog mjesta Draženom Mufićem, koji je bio konstruktivan i bez povišenih tonova. Predložili smo što bi moglo ući u gradski proračun za 2023., uz ostalo uređenje dječjeg vrtića u Moravicama, ali i obnova zapuštenih cesta u pojedinim naseljima. Tu je svakako i Mačjansko jezero, čije bi uređenje, po obećanju Hrvatskih voda, trebalo biti nastavljeno u proljeće: radovi bi uključivali završetak obnove brane i čišćenje mulja – kaže Jakšić. Također važnim smatra poboljšanje javne rasvjete u nekim goranskim naseljima, ali i obnovu svlačionice Nogometnog kluba Gomirje, o čemu će povratnu informaciju dobiti za desetak dana.
Vrlo značajan projekt, po Jakšićevu mišljenju, bila bi i gradnja dvorane u sklopu moravičke Srednje željezničke škole, koja bi služila ne samo učenicima nego i cjelokupnom tamošnjem stanovništvu. Projektna dokumentacija već je izrađena i čeka se građevinska dozvola; planirano je da projekt bude financiran EU-sredstvima, no u financijsku bi se konstrukciju, smatra taj vijećnik, mogla uključiti i Županija.
Pad broja stanovnika i vjernika
Prema rezultatima popisa stanovništva 2021., jasno je izražen nastavak trenda pada broja stanovnika u Vrbovskom, mjestu u kojem u značajnom postotku žive i građani srpske nacionalnosti. Naime, u deset godina između dvaju popisivanja, ukupan broj stanovnika smanjen je s 5.076 osoba na njih 3.876, a time su podjednako pogođeni Hrvati i Srbi; tako broj Hrvata u Vrbovskom danas iznosi 2.431 (desetljeće prije 3.053), a Srba 1.258 (za razliku od njih 1.788, koliko ih je bilo 2011.). Što se vjerskog izjašnjavanja tiče, katolika je sada ondje 2.232 (prije 2.894), a pravoslavnih 1.243 (bilo ih je 1.794.). Zanimljivo je da je broj deklariranih ateista tek neznatno smanjen, s prijašnjih 162 na današnjih 151. Budući da po popisu 2021. Srba u Vrbovskom ima manje od trećine, postaje upitno njihovo pravo iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina da uživaju u ravnopravnoj službenoj upotrebi svog jezika i pisma.
- Tu se zapravo ništa nije izmijenilo, jer su gradske vlasti i do sada odbijale da srpska zajednica ostvaruje svoja zakonom zajamčena prava – zaključila je Vesna Blanuša.
