Nacionalna struktura stanovništva u Hrvatskoj, objavljena prošlog tjedna u konačnim rezultatima popisa stanovništva iz 2021., pokazuje da se udio Srba u Hrvatskoj u posljednjih 10 godina drastično smanjio – čak 33,6 posto. Najveća nacionalna manjina 2011. činila je 4,4 posto ukupnog stanovništva, s 186.633 izjašnjene osobe, da bi najnoviji statistički podaci ukazali da se broj Srba srozao na 123.892, dakle svega 3,2 posto.

Nestanak Srba na popisu posmatra se neodvojivo od generalnog pada broja stanovnika u Hrvatskoj u svim županijama, gradovima i općinama, no ova sumorna statistika je rezultat nešto duže i usmjerene demografske politike.

Kada je riječ o urbanim sredinama u Hrvatskoj, prvenstveno u glavnom gradu Zagrebu, Srbi čine samo 1,6 posto (12.034). Deset godina ranije bili su zastupljeni s 2,2 posto ili 17.526 stanovnika. Još dalje u prošlost, u proljeće 1991., u Zagrebu je živjelo 45.054 Srba. Današnji rezultati, koji će važiti naredno desetljeće, dokidaju pravo srpske nacionalne manjine da imaju svog predstavnika u Skupštini Grada Zagreba.

Kao što smo već pisali, Srbi su u Vukovaru ostali bez prava na ravnopravnu službenu upotrebu vlastitog jezika i pisma. Manjina se s prijašnjih 34,9 spustila na 29,7 posto, ali situacija u Podunavlju se značajnije ne mijenja gubitkom prava propisanih Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Poznato je da je vukovarska gradska vlast stopirala čitav spektar prava srpske nacionalne manjine i ignorirala ustavne odredbe u posljednjih 10 godina.

Osim toga, i u Vrbovskom prestaje pravo na ravnopravnu službenu upotrebu vlastitog jezika i pisma, gdje je broj Srba u deset godina s 1.788 (35,2 posto) pao na 1.255 pa ih je sada 32,4 posto. Sva mjesta zamjenika gradonačelnika, župana i općinskih načelnika, kao i upotreba vlastitog jezika i pisma, ovisit će o potencijalnim izmjenama statuta jedinica lokalne i regionalne samouprave, točnije o dogovoru i dobroj volji lokalnih vlasti.

Ukoliko se to ne desi, u Pakracu srpska manjina gubi mjesto dogradonačelnika. Tamo danas čine 11,3 posto od ukupnog stanovništva, s 801 pripadnikom, dok je 2011. bilo 1.340 Srba, odnosno 15,8 posto. Zagarantirano mjesto zamjenika gradonačelnika iz reda srpske nacionalne manjine zasigurno ostaje u devet gradova: u Glini (20,5 posto Srba), Hrvatskoj Kostajnici (22,8 posto), Ogulinu (15,3), Vukovaru (29,7), Vrbovskom (32,4), Obrovcu (31,3), Belom Manastiru (20,1), Kninu (21,4) i Skradinu (18,1) posto.

Na Kvarneru, u Rijeci, ima 5.537 Srba, odnosno 5,13 posto. U Splitu, glavnom dalmatinskom gradu, pripadnici srpske manjine ne dotiču ni cijeli jedan posto; popisano je 1.495 Srba, odnosno 0,93 posto. Osijek, kao četvrti grad po veličini, na zadnjem je popisu pao ispod 100.000 stanovnika. Tamo je popisano sveukupno 96.313 osoba, od čega 4.188 (4,35 posto) Srba. U Šibeniku je popisano 2,45 posto ili 1.045 Srba, a u Zadru jedva dva posto – 1371. Slično je i u Dubrovniku gdje Srbi čine 1,8 posto od ukupnog broja, odnosno 764.

U središtu Istre, u Puli, Srbi su zastupljeni s 5,1 posto (2.661) stanovnika. Pad broja stanovnika, a samim tim i pripadnika srpske nacionalne manjine, primjetan je i u Karlovcu, gdje su Srbi 2011. čini 8 posto stanovnika, a danas 5,7 (2.840). U nenaseljenoj Lici, prvenstveno u glavnom ličkom gradu Gospiću, ostalo je 412 Srba (3,6) dok ih je prije deset godina bilo gotovo 200 više. Od ukupno 49.891 stanovnika u Slavonskom Brodu, Srbi čine 1.34 posto, odnosno 670.