Luiz Inácio Lula da Silva (PT, Partido dos Trabalhadores, Radnička stranka), kandidat ljevice, prvoga će siječnja 2023. godine preuzeti dužnost predsjednika Savezne Republike Brazila. U drugom krugu predsjedničkih izbora osvojio je 50,9% valjanih glasova. Protukandidat, Jair Messias Bolsonaro (PL, Partido Liberal, Liberalna stranka), sadašnji predsjednik, kandidat krajnje desnice, osvojio je ostatak glasova što ih je u elektroničku glasačku kutiju utipkalo 124 milijuna birača, koji su pristupili biračkim mjestima.
Samo dva milijuna glasova razlike u korist Lule svjedoči da je riječ o duboko podijeljenom biračkom tijelu i društvu.
Riječ je o najtješnjem rezultatu između dvaju finalista predsjedničkih izbora otkako je u zemlji obnovljena demokracija nakon dugih godina vojne diktature (1964-1985). Razlika je osjetno manja no što su pretkazivala ispitivanja javnoga mnijenja. Ankete su podcijenile Bolsonarove šanse i prije prvoga kruga izbora, održanog prve nedjelje ovoga listopada.
Na polarizaciju društva ukazao je i izabrani predsjednik Lula, pošto je predsjednik Višeg izbornoga suda, nadležnoga za provedbu izbora, objavio rezultate. Zazivajući tri puta Boga, definirao je dio problema s kojima će se susresti na dužnosti. "Brazilu trebaju mir i jedinstvo" izjavio je.
Naglašavajući radikalnu promjenu ekološke politike u odnosu na Bolsonara, naglasio je da "Brazil i planeta trebaju živu amazonsku prašumu i ostale brazilske biome". "Vladat ću za svih 215 milijuna Brazilaca, ne samo za one koji su glasali za mene. Ne postoje dva Brazila, mi smo jedan narod, samo jedna nacija". "Ovoj zemlji trebaju mir i jedinstvo", istakao je, jer "nitko ne želi živjeti u obitelji gdje vlada nesloga. Nitko ne želi živjeti u podijeljenoj zemlji".
Svjetski su se čelnici požurili čestitati Luli na pobjedi, u očitoj namjeri da, pored uobičajenih čestitki, upozore Bolsonara kako neće prihvatiti eventualno osporavanje rezultata izbora. Prvi se javio francuski predsjednik Emmanuel Macron, nekoliko minuta nakon objave rezultata, čestitajući Luli na "povratku Brazila" koji je "prevelik da bi igrao tu tužnu ulogu parije u svijetu".
Među prvima je Luli čestitao i predsjednik SAD-a Joe Biden, uz više nego jasno upozorenje Bolsonaru da je riječ o "slobodnim i pravednim" izborima.
U prvih pola sata nakon objave rezultata javne su čestitke Luli uputili još i argentinski predsjednik Alberto Fernández, čileanski predsjednik Gabriel Boric, španjolski premijer Pedro Sánchez, portugalski predsjednik Marcelo Rebelo de Souza, predsjednik Kolumbije Gustavo Petro, kanadski premijer Justin Trudeau i venezuelanski predsjednik Nicolás Maduro. Očito su i južnoamerički potkontinent i Europa sa zebnjom očekivali mogući rasplet izbora.
Bolsonaro je, naime, u posljednje dvije godine pothranjivao nepovjerenje u brazilski izborni proces najavljujući da će poštovati izborni ishod "ako izbori budu vjerodostojni". Premda je prije tjedan dana porekao ono što je desetke puta prije toga izjavio, odgovorivši na izravno novinarsko pitanje da će poštovati rezultate "jer je to demokracija", očito je da je i u svijetu vladala tjeskoba u razmišljanjima o brazilskoj budućnosti, s obzirom na povelik broj Bolsonarovih simpatizera u vojsci i policijama.
Bolsonaro se nakon objave rezultata nije oglasio niti je javno priznao poraz. Nije ni čestitao izbornom pobjedniku. No izjavu je dao Arthur Lira, predsjednik Zastupničkog doma i vođa Bolsonarove većine. On je prvi među Bolsonarovim saveznicima priznao Lulinu pobjedu i pozvao izabranog predsjednika da "ponovo ujedini" zemlju.
Lirina je izjava izazvala olakšanje među promatračima, jer svjedoči da Bolsonaro ne bi mogao prikupiti podršku većine za svoje eventualne nedemokratske postupke.
Predsjednik Senata Rodrigo Pacheco također je potvrdio da je rezultat izbornoga procesa vjerodostojan i iskazao očekivanje da Lula ponovo ujedini zemlju.
