Kako komentirate odluku Ustavnog suda kojom je ukinut Zakon o pravobraniteljici za djecu, koji prestaje važiti 1. kolovoza?
Zabrinute smo zbog trenutka u kojem se to dogodilo, pogotovo kada se uzme u obzir činjenica da je Zakon o pravobranitelju za djecu donijet još 2003. godine s premalim brojem glasova saborskih zastupnika, a ta nepravilnost želi se ispraviti 14 godina kasnije. Pitanje je zašto se čekao baš ovaj trenutak. Udruga Roda je reagirala još u lipnju 2016., kada se dogodio presedan u pokušaju rušenja ugleda ove važne institucije. Tada smo napomenule kako je neusvajanje izvješća pravobraniteljice za djecu problematično na više razina, jer je usmjereno protiv pravobraniteljice osobno, protiv same institucije i prema rušenju neovisnosti demokratskih institucija općenito.
Je li namjera Suda potpuno ukidanje institucije pravobraniteljice za djecu ili stavljanje u ravnopravan odnos s institucijom pučkog pravobranitelja?
Ne možemo nagađati o namjerama Ustavnog suda, ali je neupitno da se odluka može tumačiti različito i da postoje razlozi za zabrinutost. Postoje li eventualne političke igre ili ne, pokazat će vrijeme. No djeca, pogotovo ona koja žive u siromaštvu, žrtve nasilja ili diskriminacije, nemaju vremena čekati.
Kakve bi društvene posljedice donijelo ukidanje Zakona?
Ukidanje jedne ovakve institucije moglo bi imati nesagledive posljedice ne samo po stanje prava djece već i po stanje ljudskih prava u Hrvatskoj, pogotovo ako se promatra u cjelokupnom društvenom kontekstu, jer ovo nije izoliran slučaj. Svakodnevno svjedočimo smanjenju ljudskih prava i pravnoj nesigurnosti ranjivih skupina, a djeca su jedna od najranjivijih skupina. To pokazuje istraživanje koje je UNICEF proveo 2015. godine, a koje iznosi poražavajuće podatke da su djeca u Hrvatskoj u sve većem riziku od siromaštva. Od 2006. do 2010. između 14 i 18 posto predškolske djece živjelo je ispod praga siromaštva, a u 2011. i 2012. godini stope siromaštva djece do pet godina porasle su na 21 do 22 posto. Istraživanje je pokazalo da se tih godina najviše pogoršao materijalni položaj kućanstava u kojima živi troje i više predškolske djece. S jedne strane u društvu se govori o demografskoj obnovi, a s druge strane šalju se dvojbene poruke javnosti, kao što je i ova o mogućem ukidanju Zakona o pravobraniteljici za djecu.
S obzirom na to istraživanje, u kakvom su danas stanju prava djece u Hrvatskoj?
Sve je više djece koja su u riziku od siromaštva i koja nemaju jednake mogućnosti kao njihovi vršnjaci i vršnjakinje, a izostaju sustavne mjere kojima bi se takav trend zaustavio i popravio. I prošlogodišnje izvješće pravobraniteljice, koje su saborski zastupnici vladajuće većine odlučili ne usvojiti, govori o tome u kakvom su stanju prava djece u područjima obrazovanja, zdravlja, sigurnosti, pravosuđa, zaštite marginaliziranih skupina i zaštite od diskriminacije. Podsjetimo da tada izvješće pravobraniteljice nije usvojeno zbog ideoloških razmimoilaženja, a ne zbog evaluacije njezina rada. U tom kontekstu potezi Ustavnog suda istinski zabrinjavaju. Dok god se stvara nesigurno ozračje oko rada institucija koje štite temeljna ljudska prava i nemaju potpunu autonomiju u svom radu i stanje ljudskih prava je zabrinjavajuće.
