Prema procjeni UNHCR-a i Međunarodne organizacije za migracije, progoni, sukobi i siromaštvo prisilili su lani čak milijun osoba na bijeg u Europu, a od ukupno 45,2 milijuna izbjeglica o kojima skrbi UNHCR zamalo polovica su djeca. Posebno su alarmantna svjedočanstva koja ukazuju na njihovo spolno zlostavljanje na putu prema finalnim destinacijama, pogotovo u pretrpanim prihvatnim kampovima ili na lokacijama gdje se okupljaju izbjeglice, poput parkova, željezničkih i autobusnih stanica, cesta… Glasnogovornik UNHCR-a u Hrvatskoj Jan Kapić kaže kako je samo na Sredozemlju lani izgubljen 3.771 život, uz već 711 ovogodišnjih žrtava.
- Od ukupnog broja izbjeglica u 2016. više od 35 posto su djeca, kojoj UNHCR pruža neposrednu humanitarnu pomoć i prati njihov put kroz postojeće nacionalne mehanizme, kako bi sve osobe, a posebno oni najranjiviji, dobile potrebnu zaštitu u Hrvatskoj - ističe Kapić.
Unatoč tome što je i papa Franjo osudio sve koji su mogli a odbili su pomoći izbjeglicama, posebice djeci, rekavši da se protiv terorizma treba boriti ‘oružjem ljubavi’, postignut je sporazum o zatvaranju granica, kojim bi se trebao prekinuti lanac ilegalnog krijumčarenja ljudi preko Egejskog mora. UNHCR je prisutan i u Grčkoj i u Turskoj, ključnim državama za provedbu tog plana, no Kapić kaže da su uvjeti u tamošnjim hotspotovima vrlo teški, često bez ikakve podrške djeci i osobama s posebnim potrebama. Da svako podizanje fizičkih barijera i nerješavanje temeljnih uzroka bijega iz domovine prisiljava ljude da se predaju u ruke krijumčara, smatra i Iva Marčetić iz inicijativa Dobrodošli i Ar ju sirius, kojoj posebno teško pada što uz (zakonsku) kriminalizaciju izbjeglica sve više ilegalnom postaje i solidarnost prema njima.
Premda stvarni rizik od iskorištavanja i krijumčarenja djece postoji, Kapić ističe da moramo biti posebno oprezni prilikom donošenja zaključaka o razlozima nestanka najmlađih, posebice s obzirom na nevoljkost djece da budu identificirana kao osobe bez pratnje
Europol je objavio da je u posljednje vrijeme u Europi nestalo više od 10.000 djece, no iz Ravnateljstva policije nisu nam potvrdili povezanost trgovanja ljudima s izbjegličkom krizom, barem u Hrvatskoj. Identificiranih maloljetnih žrtava trgovanja ljudima bilo je lani svega pet, pretprošle godine 22, u 2013. zabilježeno ih je 13, a 2012. uopće ih nije bilo. Premda stvarni rizik od iskorištavanja i krijumčarenja djece postoji, Kapić ističe da moramo biti posebno oprezni prilikom donošenja zaključaka o razlozima nestanka najmlađih, posebice s obzirom na nevoljkost djece da budu identificirana kao osobe bez pratnje, što uvelike pridonosi nepodudaranju podataka. Stoga smatra kako je identifikacija djece bez pratnje poseban izazov. Tri najčešće zemlje porijekla djece bez pratnje u 2015. bile su Afganistan, Sirija i Irak.
- U kontekstu izbjegličke i migrantske krize u Europi, djeca su sigurno među najranjivijim kategorijama, kao potencijalne žrtve nasilja i iskorištavanja. Pružanje podrške djeci izbjeglicama, posebice onoj bez pratnje, jedan je od prioriteta UNHCR-a i naših partnera - zaključuje Kapić.
Djeca su ranjiva kategorija i u stabilnim zapadnim državama: u Velikoj Britaniji lani je, primjerice, zlostavljanje djece poraslo za zastrašujućih 30 posto – svaki dan ondje budu zlostavljana 124 mališana. U policiji kažu da taj porast proizlazi iz toga što sve više ljudi prijavljuje takve slučajeve, ali i iz toga što moderna tehnologija zločincima otvara nove mogućnosti. U Hrvatskoj, prema nedavno predstavljenim preliminarnim rezultatima nacionalnog istraživanja provedenog u okviru projekta o korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija od strane djece i mladih u dobi od 11 do 19 godina (koji je financirala Europska unija, a proveden je potkraj 2015.), vidljivo je kako čak 75 posto od 2.250 sudionika istraživanja internetu pristupa putem mobitela; u svom domu u prosjeku imaju po šest uređaja s internetskim pristupom, a više od 67 posto njih navodi kako im je internet stalno dostupan. Polovica ipak navodi kako u posljednjih 12 mjeseci nije na internetu doživjela neugodno iskustvo: u slučaju da jest, 34 posto bi potražilo pomoć prijatelja, 20 posto njih bi se obratilo roditeljima, deset posto ne bi uopće tražilo pomoć, a svega je dva posto onih koji bi zaštitu potražili od djelatnike svoje škole.
Iz podataka koje smo dobili od policije vidljivo je ukupno smanjenje kaznenih djela iz domene kaznenopravne zaštite djece i obitelji – sa 4.592 u 2014. na 4.504 u prošloj godini. I novo kazneno djelo, nazvano nametljivo ponašanje, koje podrazumijeva ustrajno uznemiravanje žrtava na internetu ili uživo, u dvostrukom je padu – sa 105 kaznenih djela u 2014. na 53 u 2015. godini. Ta smanjenja rezultat su proaktivnog djelovanja policije i niza preventivnih kampanja MUP-a, ali i značajnih ulaganja u suradnju vladinog i nevladinog sektora. No podaci ukazuju i na porast nekih kaznenih djela, među kojima su i mamljenje djece za zadovoljenje spolnih potreba (sa 11 slučajeva 2014. na 18 lani) i upoznavanje djece s pornografijom (porast je više nego dvostruk: 19 slučajeva 2014. i 41 prošle godine).
Stručnjaci iz policije i nevladinog sektora se slažu da je odnos između roditelja i djeteta najbolja moguća zaštita od zlostavljača. Ali ne tako da se zadire u privatnost, kao kad roditelj veći dio vremena ne pokazuje interes za ono što dijete radi, pa mu onda ili provaljuje u profil na društvenim mrežama ili kopa po stvarima. To nijedan tinejdžer ne voli, pojašnjava i psihologinja Ela Selak Bagarić iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreb. A ako roditelji svakodnevno komuniciraju s djecom, pokazujući pritom interes za ono što dijete zanima, s kim se druži, što proživljava i doživljava, veća je vjerojatnost da će mlada osoba potražiti roditeljski savjet ili zaštitu u slučaju negativnog iskustva ili kad se nađe u nedoumici, jedinstven je stav struke. I naravno, edukacija je ključ uspjeha, kaže Tomislav Ramljak iz osječkog Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.
- Smatram da naši najmlađi puno gube jer ne kreću od prvog razreda s informatikom, unatoč tome što u školu dolaze s poznavanjem svih oblika tehnologije - kaže Ramljak, koji ističe odličnu suradnju svog Centra s Odjelom prevencije MUP-a.
Dodaje da ljudi prevenciju često podcjenjuju, premda iskustva drugih zemalja potvrđuju da su ulaganja u nju najbolji način zaštite od zlostavljanja, posebice najmlađih i najosjetljivijih.
