Prosvjednici iz suprotstavljenih šijitskih blokova izašli su u ponedjeljak na ulice više iračkih gradova, nakon što su tisuće sljedbenika utjecajnog svećenika Muktade Al-Sadra prošloga tjedna u više navrata upale u irački parlament, prosvjedujući tako protiv pokušaja formiranja vlade koji guraju njegovi suparnici. Tijekom ulaska prosvjednika u parlament ozlijeđeno je najmanje 125 ljudi. U ponedjeljak, pak, u bagdadskoj "Zelenoj zoni" Sadrovi pristaše su se suočile s pristašama nekadašnjeg premijera Nurija Al-Malikija, koji je na mjesto novog premijera pokušao imenovati svog kandidata Muhameda Šiju Al-Sudanija. Obje strane su očito nastojale izbjeći sukob i masovne nerede, no i te kako je izražen strah da bi narednih dana i tjedana tenzije mogle prerasti u masovno nasilje, naročito ako Sadr bude inzistirao na pozivima da se sruši aktualni irački politički sustav. U Iraku se imenovanje novog predsjednika i premijera iščekuje već devet mjeseci, od parlamentarnih izbora održanih u listopadu lanjske godine. Al-Sadrova stranka nije uspjela formirati vladu unatoč tome što je osvojila najveći broj mjesta na tim izborima. Al-Sudani je, pak, kandidat Koordinacijskog okvira, koalicije proiranskih šijitskih stranaka, među kojima su Malikijeva stranka i predstavnici Hašd Al-Šabija, nekadašnje paravojske. Al-Maliki je premijersko mjesto ranije želio za sebe, ali su procurile audio snimke u kojima je psovao i kritizirao Al-Sadra, pa čak i svoje šijitske saveznike, što je brzo potopilo njegovu kandidaturu. Sam Sadr također održava veze s Iranom, međutim posljednjih godina gradi nacionalističku platformu te se pokušava približiti iračkim sunitima i Kurdima koji uživaju autonomiju na sjeveru države. Još uvijek nije jasno u kojoj bi mjeri najnoviji događaji mogli poremetiti napore da se prikupi dovoljna potpora za Al-Sudanijevu kandidaturu za mjesto premijera. Čini se da nijedna strana trenutno nema namjeru olako popustiti i prepustiti vlast, a to znači nastavak nestabilnosti u dobrano napaćenoj zemlji.
Uz mnoge loše stare probleme, Irak se muči s opskrbom hranom usred trenutnog porasta globalnih cijena, jer domaća proizvodnja hrane ne zadovoljava potražnju u odnosu na rastuće stanovništvo. Klimatske promjena pogoršavaju situaciju - rastuće temperature, intenzivne suše, dezertifikacija i pješčane oluje potkopale su irački poljoprivredni sektor. Subvencije i humanitarne injekcije pomažu privremeno, ali ozbiljna ugroza najvažnijih resursa irački je problem na duge staze. Rizici ekonomskog kolapsa rastu i zbog velike ovisnosti zemlje o globalnim naftnim kretanjima, a ništa dobro neće donijeti ni nastavak kašnjenja i političkih poigravanja u formiranju nove vlade.
