Colin Powell, najviše rangirani afroamerički vojni oficir u američkoj povijesti, visoki dužnosnik u nizu administracija i ključni propagandist vojne intervencije u Iraku umro je 18. listopada u 84. godini od komplikacija niza teških bolesti izazvanih Covidom-19. Rođen u newyorškom Harlemu u obitelji Jamajkanaca, Powell je karijeru započeo nakon vijetnamskog rata, iz kojeg se vratio s nizom odlikovanja.
U vladi Ronalda Reagana obnašao je funkcije ministra obrane i savjetnika za nacionalnu sigurnost, u onoj Georgea H. W. Busha zapovjednika glavnog stožera vojske, a potom i državnog tajnika u administraciji Busha mlađeg. Bio je popularan među ljudima i u vrhu obje stranke, zbog čega su ga u više navrata nagovarali da se kandidira za predsjednika, a većina suvremenika opisala ga je nakon smrti kao nepretencioznu, blagu i dostojanstvenu osobu. U vrijeme Busha starijeg Powell je bio kreator strategije kratkotrajnog Zaljevskog rata 1991. kojim je zaustavljen upad iračke vojske Sadama Husseina u Kuvajt.
U to vrijeme osmislio je ono što je kasnije nazvano "Powellovom doktrinom" – pravilo prema kojem bi SAD trebao ući u rat samo ako ima jasno definirane ciljeve koje može ostvariti bez velikih gubitaka, ako su iscrpljene sve nenasilne opcije i ako ima nedvosmisleno veću vojnu moć od protivnika i podršku saveznika.
Za njegovu karijeru, međutim, presudan je bio mandat Busha mlađeg, odnosno njegova odluka o intervenciji u Iraku. U njoj je Powell odigrao ulogu zbog koje ga benevolentniji pisci nekrologa nazivaju tragičnom figurom, a oni svjesniji težine te uloge – neosuđenim ratnim zločincem. Bushev rat u Iraku počivao je na dijametralno suprotnim temeljima od onih kakve je podrazumijevala Powellova doktrina, zbog čega je postao disident unutar administracije. Bushevi huškački pobočnici, potpredsjednik Dick Cheney i ministar obrane Donald Rumsfeld, prvo su ga izolirali, a potom smislili da upravo njega, kao osobu s najvećim međunarodnim kredibilitetom, iskoriste za prikupljanje podrške za intervenciju.
Powell je pristao na to te je u Vijeću sigurnosti UN-a u veljači 2003. održao 76-minutni govor u kojemu je ustvrdio da "nema sumnje da Sadam Hussein posjeduje biološko oružje", što je bila neistina. U američkoj invaziji koja je uslijedila i u posljedičnim sukobima ubijene su stotine tisuća ljudi. Powell se naknadno pokajao, a unatoč tome što je cijelu karijeru proveo u republikanskim administracijama, kasnije je podržao demokratske predsjedničke kandidate, da bi u vrijeme Donalda Trumpa izjavio da se više ne može smatrati republikancem. U portretu koji je lani objavio New York Times, sam Powell rekao je da će govor u UN-u biti spomenut u prvom pasusu njegovog nekrologa.
