Novosti

Kratko & jasno

Bojan Nonković: Pravo na odmor

Nije svejedno hoće li radnik imati slobodan dan kad i većina drugih ljudi ili će imati slobodno vrijeme kad svi ostali rade. Odmor nije samo vrijeme kad radnici ne rade, već kad ostvaruju interakciju s obitelji, prijateljima, bave se hobijima i interesima, kaže ekonomist iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju

Large intrigator  mini

(foto Sanjin Strukić/PIXSELL)

Što dobivamo aktualnim ograničenjem rada nedjeljom?

Regulacija rada nedjeljom potreban je korak u osiguravanju prava na kvalitetan tjedni odmor. Pravo na tjedni odmor propisano je Zakonom o radu. Nije svejedno hoće li radnik imati slobodan dan kad i većina drugih ljudi ili će imati slobodno vrijeme kad svi ostali rade.

Odmor nije samo vrijeme kad radnici ne rade, već kad ostvaruju interakciju s obitelji, prijateljima, bave se hobijima i interesima. Koncept neradnog vikenda i povećanje slobodnog vremena skraćivanjem radnog dana bio je važan preduvjet za popularnu kulturu širokih narodnih masa, npr. fenomen navijanja za sportske klubove, odlazaka na koncerte i sl.

Koliko je to napravljeno u svrhu predizborne kampanje i podilaženja Crkvi?

Cilj regulacije ne bi trebao biti potpuna zabrana rada nedjeljom, već ograničenje i destimuliranje ovakvog rada. Pozitivna novina u Zakonu o radu je i uvećanje plaće za rad nedjeljom od najmanje 50 posto.

Prijašnjom verzijom zakona nije bilo određeno koliko povećanje mora biti, što je ostavljalo mogućnost zloupotreba na način da se plaća poveća za npr. jednu kunu. Cilj destimulacije ovakvog rada trebao bi biti njegovo smanjenje na najmanju moguću mjeru kako bi što veći broj radnika mogao imati kvalitetno slobodno vrijeme.

Ako postoji nekih tip konsenzusa većine političkog spektra da je vikend vrijeme kad većina društva ne bi trebala raditi, onda je legitimno da se putem zakona ovaj rad pokuša destimulirati i u sektoru trgovine. Kao i kod svake politike, neće svi imati jednake koristi niti će svi efekti odmah biti vidljivi.

Što se tiče pitanja Crkve, pravo na slobodan vikend izboreno je kroz radnički sindikalni pokret. Nije prihvatljivo da u javnoj raspravi o ovoj temi toliku važnost zauzima pitanje upražnjavanja religijskih praksi. To je isto legitiman aspekt problema koji pogađa jedan dio ljudi, ali stvari se nikako ne mogu svesti samo na to.

Poslodavci smatraju da će zatvaranje trgovina zaustaviti rast plaća i potrošnje te potaknuti pad BDP-a. Hoće li zbog toga doći do otpuštanja radnika?

Ne smatram da će regulacija rada nedjeljom potaknuti pad BDP-a. Trgovci će mahom iskoristiti pravo na radne nedjelje na mjestima i u vrijeme kad mogu ostvariti najveći prihod od turističke potrošnje.

Razumno je očekivati da se neturistička potrošnja rasporedi u ostale dane u tjednu. Radne snage manjka i ona se mora uvoziti, tako da ne očekujem da bi u trgovini zbog regulacije rada nedjeljom došlo do otpuštanja ili smanjivanja plaća.

Kakav je status radnika u trgovini?

Status radnika ovisi o pojedinom poslodavcu, ali možemo reći da se općenito radi o poslu koji je zahtjevan na više načina – od dugotrajnog sjedenja za blagajnom preko slaganja proizvoda na police do dizanja teških tereta.

Iz iskustva radnica u ovom sektoru znamo da sve to prečesto ima posljedice po zdravlje, i da osim adekvatnih plaća treba osigurati i bolje uvjete na radnom mjestu. Naravno da to podrazumijeva i redovno radno vrijeme, umjesto oslanjanja na prekovremene radne sate. To, među ostalim, znači i zapošljavanje većeg broja radnica i radnika.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više