Humanitarna akcija Srpskog narodnog vijeća "Banija je naša kuća", otvorena dan nakon potresa koji je pogodio Baniju, 30. decembra 2020. godine, završena je nakon 90 dana, sukladno Zakonu o humanitarnoj pomoći. U navedenom periodu, preko namjenskog računa primljeno je ukupno 2.142.688,99 kuna. Financijska sredstva uplaćena su od građana, pravnih osoba i srpskih institucija. SNV je prenamijenio 400.000 kuna za stradale u potresu, dok je najveći broj novčanih donacija pristigao od pravnih osoba.
Kako je u izvještaju navela Tatjana Dragičević, voditeljica Odjela za socijalna i humanitarna pitanja SNV-a, primljena financijska sredstva korištena su za kupovinu materijalne pomoći za Banijce i Banijke. Nabavljeni su 39 kontejnera i različiti građevinski materijal koji je bio neophodan za saniranje štete nastale na stambenim kućama i gospodarskim objektima. Sredstva su također utrošena za 1.300 paketa s prehrambenim i higijenskim proizvodima. Osim toga, SNV je pružio novčanu pomoć od 15.000 kuna pučkoj kuhinji Merhameta iz Siska. Zgrada u kojoj se nalazi Merhamet pretrpjela je štetu uslijed razornog potresa, pa je bio otežan rad pučke kuhinje koja je tih dana pripremala i do 400 obroka dnevno.
Donacijom od 5.000 kuna, pomoglo se i Udruzi slijepih Sisačko-moslavačke županije, a Crvenom križu ustupljena je donacija 500 gumenih čizama, također izrazito potrebnih stanovništvu koje je pretrpjelo prirodnu katastrofu usred zime.
Preko humanitarne akcije "Banija je naša kuća" primljene su i materijalne donacije u vrijednosti od 4,7 milijuna kuna. Osigurano je 125 kontejnera za privremeni smještaj porodica, od kojih je 86 donirala Srpska pravoslavna crkva (Mitropolija zagrebačko-ljubljanska), a 25 Ambasada Republike Srbije. Za većinu doniranog građevinskog materijala pobrinuo se Fond za izbegla i raseljena lica i za suradnju sa Srbima u regionu iz Novog Sada, koji je donirao materijal u vrijednosti od 376.500 kn.
Kako je za Novosti izjavio SNV-ov glasnogovornik Eugen Jakovčić, ova institucija se u prvim danima nakon potresa, svojom strukturom na terenu pokazala ključnim posrednikom. To je, kaže, najbolje vidljivo preko brojki iz financijskog izvještaja humanitarne akcije.
- Sve što je pristizalo iz inozemstva, iz Srbije i Bosne i Hercegovine, dolazilo je preko SNV-a. Tu prije svega mislim na nabavku kontejnera. Na neki način smo probijali granice i administrativne mjere, koje su bile otežane uslijed pandemije koronavirusa. SNV se u tom smislu pokazao logistički nezamjenjivim - rekao je Jakovčić.
Humanitarnom akcijom obuhvaćeno je 3.400 neposrednih korisnika humanitarne pomoći. Vrlo brzo su organizirani lokalni timovi aktivista za Glinu, Petrinju, Sisku, Sunju, Dvor, Donje Kukuruzare, Hrvatsku Kostajnicu, Hrvatsku Dubicu, Majur, Topusko i Vrginmost. Aktivisti su obilazili sela, zapisivali potrebe ljudi i stanje njihovih objekata, informirali ih i pružali im humanitarnu pomoć. Centralno skladište SNV-a uspostavljeno je u Vrginmostu.
Pomoć Baniji pružile su općine širom Hrvatske. U suradnji s općinama Vojnić i Krnjak nabavljena je elektroinstalaterska i druga oprema za Plućni odjel u petrinjskoj bolnici te je doniran kontejner. U samo četiri dana, Srpsko narodno vijeće uz općine Vojnić i Krnjak, pomoglo je da bude u funkciju pušten Odjel za plućne bolesti. Bolnica u Petrinji je tokom potresa pretrpjela teška oštećenja, ali nakon sanacije štete ponovo prima pacijente s akutnim upalama dišnog sustava i astmom.
Osim materijalne pomoći, brinulo se i o psihosocijalnom stanju stanovništva koje je pretrpjelo veliku traumu i gubitke. SNV je u suradnji sa udrugom LUČ iz Zagreba organizirao pružanje psihosocijalne pomoći stanovnicima potresom pogođene Banije. Članovi ove udruge, zajedno s voditeljicom, psihijatricom Ružicom Vušković, na terenu su bili od 1. januara 2021., otkad su kontinuirano pomagali ljudima da se nose s traumatskim posljedicama razornog potresa. Ta suradnja se nastavila kroz cijeli mart i april.
Stručnjaci iz udruge LUČ bili su nekoliko puta tjedno na Baniji, a uspjeli su obići dvadesetak sela. Pomoć su, jednom ili više puta, pružili mještanima u Hrvatskoj Kostajnici, u Kukuruzarima, Mečenčanima, u Gornjoj i Donjoj Bačugi, Luščanima, Mošćenici, Komogovini i drugim mjestima na petrinjskom području.
S obzirom da je Banija u većini ruralno područje čiji stanovnici žive od poljoprivrede, kroz humanitarnu akciju, ali i izvan nje, posebno je bio aktivan SNV-ov Centar za investicije i razvoj. Održano je osam informativno-edukativnih radionica te individualna savjetovanja za preko 150 poljoprivrednika za prijavu na natječaj za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala (operacija 5.2.1.).
Formiran je tim savjetnika za pisanje i podnošenje projektnih prijava poljoprivrednicima za prijavu na natječaj Ministarstva poljoprivrede za financiranje projekata u 2021. godini, što je bilo posebno važno zbog apliciranja za obnovu gospodarskih objekata. Kao što smo već pisali, zbog zahtjevne procedure i brojne dokumentacije koju moraju pribaviti, banijski poljoprivrednici se osjećaju obeshrabrenima da se uhvate u koštac s obnovom gospodarskih zgrada. Po svemu sudeći obnova u potpunosti neće početi prije proljeća 2022., a dotad će biti postavljeni zamjenski objekti. Zbog kompliciranog natječaja mnogi vlasnici malih OPG-ova već sada su odustali od prijave za obnovu. Jedan dio ljudi dobio je građevinski materijal i oni su se sami organizirali da naprave zamjenske objekte, dok dio ljudi prodaje životinje. Neki ih više uopće ne žele držati, a neki su značajno smanjili broj grla.
Drugi dio humanitarne akcije "Banija je naša kuća" počinje u drugom tjednu augusta 2021. Kako je rekao glasnogovornik Jakovčić, važno je da humanitarna akcija i dalje traje jer se na taj način radi pritisak u periodu koji će biti ključan prije zime.
- Moramo nastaviti pružati pomoć Baniji. Ne znamo kada će započeti obnova u punom zamahu, stoga će biti potrebno naše prisustvo na terenu. Osigurali smo transparentnu platformu za pomoć ljudima koja stvara pritisak na državu i šaljemo poruku da se obnova mora ubrzati - zaključio je Jakovčić.
