Bučno je ovih dana na Biševu, malom otoku u blizini Visa površine tek šest kilometara četvornih. U Polju ili Poju, kako ga naziva lokalno stanovništvo, nekad glavnom naselju na otoku, nalazi se nikad istraženi arheološki lokalitet benediktinskog samostana i crkve Svetog Silvestra iz 11. stoljeća. Ali ove zime, daleko od različitih institucija, tamo su bageri radili punom parom. Tek nakon tri mjeseca građevinska inspekcija izašla je na teren i privremeno zatvorila gradilište.
Svega pet metara od crkvice, u dvorištu jedne od okolnih kuća, nekad u vlasništvu kontroverznog političara i poduzetnika Hrvoja Vojkovića, ovog rujna počela je dogradnja kojom su narušene susjedne parcele. Neprimjerenim materijalima i obujmom devastiran je sveukupni okoliš, a sve to na zaštićenom arheološkom lokalitetu. To se događalo uz pomoć kredita Hrvatske banke za obnovu i razvoj, dok nadležna državna i lokalna tijela vlasti nisu poduzimala ništa, unatoč brojnim dopisima tamošnjih susjeda i Društva arhitekata Split (DAS). Bez ikakve oznake gradilišta koja je obavezna po zakonu, započeli su radovi na spomenutoj parceli kraj kuće koja je do prošle godine bila u vlasništvu Hrvoja Vojkovića, bivšeg šefa Fonda za privatizaciju, ministra gospodarstva, predsjednika uprave Croatia osiguranja i potpredsjednika HSLS-a. Od ove godine plac je u rukama supruge njegovog nekadašnjeg poslovnog partnera Pjerina Ivčevića. Dotični je ujedno rođak bivše saborske zastupnice SDP-a Tonke Ivčević, danas gradonačelnice viške Komiže, pod čiju administrativnu jedinicu spada i Biševo u čijim je prostornim planovima ovo područje označeno kao arheološki lokalitet.
Vojkovićevo i Ivčevićevo partnerstvo u javnosti je postalo poznato nakon što su tri brodice u vlasništvu njihove tvrtke pod sumnjivim okolnostima u nešto više od godinu dana potopljene, a bile su osigurane u Croatia osiguranju, što je istraživao i DORH. Vojković je 2011. godine imao aferu i u vezi bespravne gradnje vikendice u Parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje.
Zemljište se nalazi na arheološkom nalazištu i u kontakt-zoni sa samom crkvom, a da bi stvar bila bolja, plan dogradnje uključuje bazen, cisternu za vodu i pomoćni objekt za koji još uvijek nema građevinske dozvole. Materijali koji su se dosad koristili su cement i cigla, a prema prijavi susjeda Ministarstvu kulture, oni ‘grubo odudaraju od ovog povijesnog i prirodnog krajolika u kojem se već stotinama godina gradi isključivo kamenom i vapnom’.
Stjepan Tafra, čija majka posjeduje kuću do spomenutog gradilišta, od rujna je uputio niz dopisa ministarstvima graditeljstva i kulture, USKOK-u, Građevinskoj inspekciji, HABOR-u i pučkoj pravobraniteljici. A prijavu nadležnim tijelima uputilo je i Društvo arhitekata zbog ‘nezakonitog građenja u arheološkom području, zaštićenom krajobrazu, bez akta kojim se odobrava građenje i na nepropisno osiguranom gradilištu’. Odgovor je stigao samo od Konzervatorskog odjela u Splitu koji je odbacio prijavu navodeći kako predmetne čestice nisu zaštićene Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te stoga nije nadležan za ovaj predmet.
Ovog utorka građevinska inspekcija je izašla na teren. ‘Građevinska inspekcija obavila je nadzor na navedenoj lokaciji te utvrdila da se izvode radovi bez potrebnih odobrenja za gradnju. Inspektor je zatvorio gradilište službenim znakom te je daljnji inspekcijski postupak u tijeku’, odgovoreno je na naš upit. Prije nego što smo dobili informaciju o reakciji inspekcije, kontaktirali smo i Pjerina Ivčevića koji je kazao kako su ‘stvari komplicirane’. Na pitanje je li točno da nema građevinsku dozvolu i da gradilište nije označeno, ustvrdio je da se ‘radi po projektu do faze do koje ne treba građevinska dozvola’.
- Za sljedeći korak ishođenje građevinske dozvole je u tijeku i kad ona bude izdana, onda se nastavlja gradnja za koju je potrebna građevinska dozvola - rekao je Ivčević koji prijavu splitskih arhitekata smatra ‘neozbiljnim pritiskom na mjerodavne institucije’.
No arhitektica Mariana Bucat, koja potpisuje DAS-ovu prijavu, tvrdi kako nije točno da se gradi zakonito.
- Očekujem da će nadležne institucije natjerati investitora da vrati građevinu u prvobitno stanje i da će dodatno zaštititi ovo arheološko nalazište - kazao je susjed Stjepan Tafra na vijest o obustavi radova.
Zanimljivo je također kako na predmetnim česticama HBOR ima uknjiženo pravo zaloga u iznosu od 259.229,16 eura. Iz HBOR-a su nam odgovorili da je projekt planiran u dvije faze i da oni financiraju samo prvu koja se odnosi na dogradnju terase, gradnju bazena, sjenice, septičke jame i rezervoara za vodu, tvrdeći, kao i Ivčević, da za to nisu potrebne dozvole. ‘Slijedom navedenog možemo potvrditi da HBOR nije uključen u financiranje bespravne gradnje’, stoji u tom odgovoru, iako je inspekcija upravo zatvorila gradilište, o čemu u HBOR-u nemaju informaciju.
