Uz novu mobilnu aplikaciju "Pametni Zeleni telefon" više nema izlika. Nema potrebe za ispoljavanjem nezadovoljstva bez djelovanja jer, konačno, u rukama imamo alatku za prijavljivanje raširenih problema u okolišu. Divlji deponiji, uništene zelene površine, ilegalne, nakaradne građevine, privatizirani javni prolazi – sve je moguće opisati, fotografirati i locirati u malo klikova i još manje vremena, anonimno ili pod imenom i prezimenom. Zelena akcija lansirala je krajem novembra 2023. ovu besplatnu aplikaciju kao moderniziranu verziju poznatog Zelenog telefona u suradnji s partnerskom organizacijom Nezavisni institut za pitanje okoliša (UfU) iz Berlina. Aplikacija je pokrenuta nakon dvije godine rada na projektu "Novi instrumenti za suradnju s institucijama u pitanjima okoliša u Hrvatskoj".
Ona trenutno pokriva samo Zagreb i Zagrebačku županiju, no radi se na tome da uskoro zaživi i mapiranje svih krajeva Hrvatske. Kada netko uoči, primjerice, istovareni građevinski otpad posred livade, u mobitelu će putem aplikacije otvoriti mapu i geolocirati onečišćenje, a zatim to svrstati u jednu od 13 ponuđenih kategorija. Svatko tko prijavi neki problem, može pratiti što se dešava s njegovom prijavom sve dok ona ne bude sanirana. Sve je učinjeno kako bi se nečija plemenita namjera da učini dobro djelo doista i sprovela. Aplikacija će sigurno dobro doći onim građanima koji imaju aktivistički potencijal i koji na kvartovskim Facebook grupama dijele fotografije punih koševa za smeće ili starog namještaja ispred ulaza.
Otvaranjem aplikacije primijetili smo ono što smo i očekivali – najviše prijava odnosi se na otpad. Kako za Nadu govori Gordana Klarić iz Zelene akcije, od osnivanja Zelenog telefona 1992. pa do danas pritužbe na ilegalni ili prekomjerni otpad su uvjerljivo na prvom mjestu. Ljudi prijavljuju sve što je čulima dostupno, od buke i smrada do groznih prizora.
Klarić napominje da su dugo željeli napraviti ovu aplikaciju prije svega kako bi pridobili mlađu populaciju da preuzme ulogu zelenog detektiva. U 30 i kusur godina klasičnog telefona za prijave shvatili su da se najviše žale stariji, pretežno žene. Do podizanja svijesti novih generacija, do toga da i oni mogu biti ti koji će se aktivno uključiti u brigu o okolišu, moglo se doći gotovo isključivo digitalnim putem.
Komentiramo kako dobar dio problema, vjerojatno, leži i u tome što smo uz mobitele postali previše ležerni, toliko da se jednom dijelu ljudi sigurno ni ne da razgovarati preko telefona, ako baš ne moraju. Naša sugovornica ističe da je upravo to bio čest odgovor u anketi koju su radili prije podizanja aplikacije. Naravno, aplikacije i jesu dizajnirane kako bi bile jednostavne za korištenje. Te zgodne alatke koristimo da bi nam život bio za nijansu lakši i da bismo napravili malo reda u svakodnevnom funkcioniranju. Tako je i proces sudjelovanja u brizi za prirodu lakši, ali, što je još važnije, prilagođen je stečenim navikama svih nas, pogotovo navikama generacije Z koja nije ni prošla tranziciju s analognog na digitalno. Za sve one kojima ove novotarije ne leže, tu je i dalje dobri stari Zeleni telefon, dostupan na devet servisa širom Hrvatske.
Bitno je reći da i zaposlenima u Zelenoj akciji ova alatka olakšava svakodnevni rad i komunikaciju s građanima i institucijama.
- Inspekcijske službe kojima upućujemo zahtjev za rješavanje određenog problema traže točnu lokaciju. Mi smo prije od građana koji nam se jave morali tražiti da nam objasne gdje se, recimo, nalazi neki divlji deponij, olupine auta... I to su, uglavnom, bili ovakvi razgovori: "Idete ravno i onda skrenete lijevo, pa od treće kuće idete pravo..." Mi inspekciji moramo poslati točnu adresu ili bar geografsku širinu i dužinu. Na aplikaciji možete točno označiti koordinate gdje se nalazi neki problem i stvar je riješena. Nema više ispitivanja, prije se sve moralo riječima opisivati, od lokacije do zatečenog problema. Sada poslikate, locirate i to je sve. Tako se problem brže sanira. To će posebno biti vidljivo kad se aplikacija proširi i na ostatak Hrvatske. Dosad je bilo jako teško naći mjesto gdje se dogodilo neko onečišćenje, primjerice, u nekom selu u Lici - pojašnjava Klarić.
Ona i njene kolege rade na isti način kao prije. Kada zaprime neku pritužbu putem aplikacije, prijavu šalju nadležnim inspekcijama i vrše pritisak da što prije iziđu na teren. Ako se to ne događa ni nakon pismenih i usmenih upita, Zelena akcija poziva medije, a ako je potrebno, rade kampanje i akcije kakva je bila ona, sjetimo se, u Varšavskoj ulici za očuvanje pješačke zone.
Na pitanje o važnosti aplikacije za praćenje promjena u okolišu te o praksama u drugim europskim državama na koje su se u Zelenoj akciji ugledali, Klarić ističe da u Hrvatskoj dosad nije bilo aplikacije za zaštitu okoliša. Kao dobar primjer navodi Maerker aplikaciju iz Njemačke koju koriste inspekcijske službe, direktno zaprimaju prijave bez posrednika, dok zelene udruge vrše neku vrstu nadzora da se problem riješi.
U mnogo godina bavljenja ovim poslom, Klarić i kolege su uočili da građani radije zovu Zelenu akciju nego nadležne institucije.
- Službe nemaju toliko strpljenja za građane, one žele točnu informaciju u što kraćem roku. Mi se s jednom osobom nekad čujemo i po tjedan dana, idemo u detalje kako bismo dobili što više podataka. Mislim da postoji i nekakav zazor od inspekcija, možda je to stvar povjerenja. Bilo bi dobro da su naše službe ažurnije. Mi imamo direktne kontakte s njima pa nam je lakše. S komunalnim redarstvom imamo super komunikaciju, u svim područnim uredima, ali moram reći da s građevinskom inspekcijom najteže surađujemo. Tu rijetko kad vrijede dopisi, kod njih se mora otići osobno - priča Klarić.
Iako je prerano govoriti o nekim statistikama, Klarić govori da se ljudi svakodnevno pridružuju aplikaciji te da ovu novinu nisu morali posebno oglašavati i promovirati. Mediji su odradili svoj dio posla pa se informacija širi od usta do usta, zaključuje naša sugovornica.
Tekst je izvorno objavljen u prilogu Novosti Nada - društvenom magazinu Srpskog demokratskog foruma
