Građanska inicijativa Stop spalionici Rebro KBC Zagreb i Zelena akcija ponovno su prosvjedovali protiv potencijalne gradnje spalionice infektivnog medicinskog otpada na zagrebačkom Rebru. Podupire ih i 10.500 tisuća građana koji su kontra tog projekta potpisali peticiju. Ovaj kontroverzni slučaj zamalo je od početka godine u fokusu gradske politike, a nakon što je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja uoči lanjskog Božića pozvalo na javnu raspravu o projektu. Bio je to lukav blagdanski potez države, pa se u izvješću Gonga spominje kako su građani za javnu raspravu doznali s očitim zakašnjenjem, između ostalog zato što je informacija bila objavljena u tiskanom izdanju dnevnih novina, ali ne i u njihovim internetskim izdanjima, dok na stranicama Grada Zagreba nije objavljena izmjena dana izlaganja prateće Studije o utjecaju tog zahvata na okoliš.
KBC-u Zagreb je preko Ministarstva zdravstva izravno i bespovratno za navedenu investiciju spalionice dodijeljeno 3,67 milijuna eura iz europskih fondova. Iz te najveće bolničke ustanove u državi poručili su prije dva mjeseca da će se izgradnjom spalionice – koja bi se zajedno s kolnim prilazima prostirala na 2,5 tisuća četvornih metara – uštedjeti više od 700.000 eura na godišnjoj razini za plaćanje privatnih firmi za prijevoz i gospodarenje otpadom. Na razini cijelog KBC-a Zagreb godišnje se proizvede oko 1.160 tona svih vrsta medicinskog otpada, od čega je više od 70 posto zaraznog medicinskog otpada. Sve to treba, dakle, spaliti.
Gradnja spalionice je zapravo dio Vladinog strateškog projekta u sklopu reforme zdravstvenog sustava, što je detaljno opisano u dokumentu "Plan oporavka i otpornosti od 2021. – 2026." gdje se navodi i procijenjeni trošak od 4,3 milijuna kuna i rok dovršetka gradnje do kraja 2024. godine.
Građani se s pravom bune s obzirom na to da bi se buduća spalionica gradila ni stotinjak metara od prvih kuća i zgrada, u neposrednoj blizini vrtića i Osnovne škole Jordanovac, a tu je i blizina park šume Maksimir. Dovoljan je to razlog za skandal, jer postoji opravdan strah od štetnih nuspojava spaljivanja medicinskog otpada. I to ne samo iz te bolnice. Kako Novostima kažu iz Zelene akcije, zaprimili su detaljno tumačenje Grada Zagreba iz kojeg je jasno da se na prostor Rebra ne smije dovoziti otpad iz drugih pet zagrebačkih bolnica, a što također predviđa projekt KBC-a Zagreb.
Građani traže da se poštuje ustavno pravo na zdrav život i okoliš. Također upozoravaju na brojne nepravilnosti i manjkavosti Studije o utjecaju na okoliš. Tako iz ureda pučke pravobraniteljice ističu da u njoj nisu predviđene mjere zaštite stanovništva i zdravlja ljudi tijekom gradnje i korištenja zahvata, već je u fazi pripreme zahvata samo predviđeno sljedeće: "Pravovremeno informirati zainteresiranu javnost o izgradnji planiranog zahvata." Iz Studije, poručuju dalje iz ureda pravobraniteljice, nije vidljivo jesu li u njezinoj izradi uopće sudjelovali stručnjaci medicinske struke, a što bi bilo potrebno zbog procjene utjecaja projekta spalionice na zdravlje ljudi. Pučka pravobraniteljica drži da bi Studija trebala preciznije odrediti konkretne mjere zaštite stanovništva i zdravlja ljudi već u fazi pripreme zahvata, kao i tijekom gradnje zahvata te njegovog korištenja.
Nadalje, problematično je da se zamišljeni projekt nameće bez usklađenosti s prostorno-planskom dokumentacijom Grada Zagreba, konkretno Generalnim urbanističkim planom Grada Zagreba. Zapitali smo o toj temi Marka Košaka, voditelja programa Gospodarenje otpadom u Zelenoj akciji, koji aktivno prati tu priču i koji nam je ponovio da projekt nije u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom Grada Zagreba i stoga bi trebao biti odbijen. Iz zapisnika sastanaka povjerenstva koje je osnovalo Ministarstvo gospodarstva naknadno su također saznali da su neki od članova upozoravali na probleme vezane uz prostorno-plansku dokumentaciju. Ministarstvo je, kaže nam Košak, također to ignoriralo i nastavilo s procesom, pravdajući se dokumentom Grada Zagreba iz svibnja 2022. koji navodi da se objekt za obradu otpada može graditi na prostoru Rebra, ali bez detaljnog tumačenja toga čiji se otpad tamo smije obrađivati, iako se i u tom dokumentu navodi da je riječ o obradi otpada na mjestu nastanka.
- Ministarstvo je već tada trebalo tražiti detaljno tumačenje Grada o zamišljenom projektu i po zaprimanju tumačenja o nemogućnosti dovoženja otpada iz drugih bolnica obustaviti proces te posebnim rješenjem odbiti zahtjev za procjenu utjecaja na okoliš jer taj zahtjev zbog prostorno-planske neusklađenosti zamišljenog projekta nije zakonski osnovan. Nadamo se da će sada, kada je upoznato s detaljnim tumačenjem Grada Zagreba, ministarstvo sukladno zakonskim odredbama zaustaviti proces i odbiti zahtjev KBC-a Zagreb. Ukoliko to ne učini, nastavljamo s borbom i imamo dovoljno argumenata da ovu spalionicu zaustavimo pravnim putem - ističe Košak.
Projekt spalionice u suprotnosti je i s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koja predlaže da se medicinski otpad obrađuje na mjestu zdravstvene ustanove u kojoj je nastao, dakle u svakoj bolnici zasebno.
- SZO jasno definira koji su prioriteti za obradu medicinskog otpada, pri čemu spalionica nije rješenje koje se ističe kao prioritet, već su to druge vrste obrade, kao što je autoklaviranje, odnosno parna sterilizacija, čime se dobivaju iskoristive sirovine, umjesto toksičnog pepela i štetnih plinova koji bi se dobili spaljivanjem, uz mizerne količine energije. Osim SZO-a, na takvu hijerarhiju prioriteta upućuje i EU, a ona se u ovom primjeru u potpunosti ignorira jer se uopće ne razmatra mogućnost takve tehnologije niti se uspoređuju njezini benefiti u odnosu na spalionicu - kaže naš sugovornik.
Iz Studije utjecaja na okoliš, domeće, vidljivo je da se uopće nisu analizirala druga rješenja, iako je to trebalo biti detaljno obrađeno, iz aspekta prihvatljivosti za okoliš, ali i aspekta financijske održivosti.
- Po nama je ključni problem taj da se u Studiji uopće ne razmatraju druga rješenja, iako postoji niz održivijih načina oporabe infektivnog otpada primijenjenih diljem svijeta. Također, unatoč poznatim problemima sa spalionicama diljem svijeta, Studija ne daje zadovoljavajuća rješenja za sprečavanje emisija, niti za postupanje u slučaju problema u radu postrojenja, a uopće ne analizira kumulativni učinak višegodišnje izloženosti iznimno štetnim plinovima poput dioksina, furana i teških metala - ističe Košak.
Uz to, javnosti nije predstavljena nikakva financijska analiza koja bi uključivala sve troškove, dodaje ovaj okolišni aktivist, a dobro je poznato da su spalionice najskuplji način zbrinjavanja otpada jer osim investicijskog troška u radu postoje visoki operativni troškovi zbog potrebe za mijenjanjem i zbrinjavanjem toksičnih filtera, zbog korištenja reagensa i aktivnog ugljena, kao i visoki troškovi zbrinjavanja toksičnog pepela.
Tražeći uštede, za koje iz KBC-a Zagreb kažu da bi pretvaranjem otpada u energiju iznosile 260.000 eura godišnje, država je proizvela niz problema. Umjesto da se posveti reorganizaciji zdravstvenog sustava koji puca po svim šavovima i da se za propuste u njemu pospe pepelom, upušta se u sporne projekte poput planirane spalionice na Rebru.
