Ravnatelji oko 150 škola u Velikoj Britaniji krajem prošlog mjeseca, svega nekoliko dana prije početka školske godine, dobili su nalog nadležnog ministarstva da svoj rad organiziraju na daljinu ili na druge načine koji ne uključuju dolazak učenika u zgradu. Razlog za ovaj zahtjev, koji je izazvao šok i kod učitelja i kod roditelja, nije, kao ranijih godina, strah od zaraznih bolesti ili posljedica prirodne katastrofe. Kako objašnjava vlada u svom saopćenju, zgrade u kojima se treba održavati nastava mogle bi se jednostavno urušiti, bez ikakve najave.
Njihova nesigurnost posljedica je višedesetljetne upotrebe armiranog autoklaviranog porobetona na ključnim elementima zgrade, osobito krovovima. Ta jeftina vrsta betona, kako ovih dana objašnjavaju stručnjaci u britanskim medijima, nije samo značajno slabija od onog koji se obično koristi, nego i propušta vodu, što dovodi do korozije armiranih elemenata. I dok se britanska javnost detaljno upoznala s vrstama betona, ono što je ostalo manje jasno je o kojem se broju javnih zgrada radi. Naime, još na ljeto vlada je identificirala preko 570 škola koje bi mogle biti u riziku.
U naknadnoj inspekciji koju je provelo ministarstvo odlučeno je da će se ograničiti upotreba njih oko 150. To, doduše, nije ukupni popis škola građenih armiranim autoklaviranim porobetonom, već onih koje su trenutno procijenjene kao visoko rizične zbog mogućnosti urušavanja krova i sličnih rizika. Naravno, škole nisu jedine zgrade građene tim tipom materijala. Isto se odnosi i na zasad nepoznat broj bolnica, policijskih stanica i administrativnih zgrada lokalnih vlasti, uglavnom građenih od 1950-ih do 1990-ih. Njima je i formalno istekao "rok trajanja" od svega tridesetak godina, ali adekvatne zamjene nisu bile dio planiranih investicija posljednjih desetljeća.
Prema službenim podacima, početak nastave je naprosto odgođen za otprilike 10.000 učenika. Njih otprilike 3.000 pohađa nastavu "na daljinu", a još preko 22.000 ima neku vrstu kombinacije nastave uživo i na daljinu. Ministarstvo je školama predložilo da same potraže potencijalne alternativne lokacije za održavanje nastave, ali im za to nije dodijelilo nikakva dodatna sredstva. Prema pisanjima medija, neka vrsta ograničenja korištenja donesena je za škole koje pohađa čak sto tisuća učenika. Štete nastale djelomičnim urušavanjem greda u tri škole dosad su prošle bez ozbiljnijih posljedica, pukom srećom, jer se urušavanje dogodilo van nastave.
Ovakav poremećaj u nastavi na početku školske godine, te osobito rizik za sigurnost školaraca, bili bi skandal u svakoj zemlji. Ministrica obrazovanja Gillian Keegan se, međutim, požalila na senzacionalizam medija u pisanju o temi, ali i prigovorila bivšem zaposleniku ministarstva i zviždaču Jonathanu Slateru, koji je javnosti otkrio kako su službeni izvještaji proteklih godina najavljivali potrebu izgradnje između 300 i 400 škola godišnje zbog "opasnosti po život" za učenike i učitelje. Aktualna konzervativna vlada Rishija Sunaka je, prema Slateru, prvo te planove srezala na sto, a onda na pedeset škola godišnje, radi ušteda.
Preko polovice svih škola koje su od vlade zatražile uključenje u program izvanredne obnove zbog opasnosti od urušavanja proteklih godina bilo je odbijeno. Dio tih škola sad je ista vlada zatvorila zbog opasnosti po život. Mnoge od škola koje nisu sasvim zatvorene ne mogu koristiti poneki objekt, poput sportske dvorane ili školske kuhinje. Dio problema proizlazi iz razvikane politike konzervativno-liberalne vlade koja je još 2010. znatno olakšala osnivanje novih tzv. slobodnih škola i omogućila im korištenje zgrada koje nisu originalno izgrađene za obrazovanje. Država je kupila velik broj takvih zgrada bez adekvatne kontrole, odnosno ne uzimajući u obzir prisutnost porobetona ili azbesta u njima.
Taj aspekt problema otežava vladi da potencijalno urušavanje predstavi kao "naslijeđenu" temu, odnosno kao posljedicu loših odluka donesenih u prošlom stoljeću. Da stvar za vladajuće konzervativce bude gora, tri četvrtine škola na koje se odnosi zatvaranje nalazi se u područjima u kojima birači tradicionalno glasaju za njih, osobito na jugu Engleske. Torijevci trenutno zaostaju nevjerojatnih 20 postotnih poena za opozicijskim laburistima u anketama, a izbori se trebaju održati do kraja januara 2025.
Očekivano, velik dio opozicijski nastrojene javnosti potencijalno urušavanje škola vidi kao dobru alegoriju stanja Britanije nakon trinaest godina vlasti konzervativaca koji su u tom periodu izmijenili čak petero premijera i premijerki, ali su ostali predani politici oštrih rezova i deregulacije u javnom sektoru. Gotovo paralelno s aferom s porobetonom, preko četvrtine učitelja ispitanih u jednom istraživanju reklo je kako iz svog džepa povremeno hrani dio svojih učenika zbog straha za njihovo zdravlje.
