S kakvim se problemima suočavate na glinskom području?
Osnovni je problem zapošljavanje. Puno se stanovništva nekad bavilo poljoprivredom, no takvi su ili iseljeni ili su pomrli. Tako je zemlja ostala pusta, a omladina se našla u procjepu: u svojoj struci ne može dobiti posao, a nije educirana za poljoprivrednu proizvodnju. U Drvnoj industriji Šerif grupe zaposleno je mnogo pripadnika zajednice, ali kao niskokvalificirana radna snaga. Visokoobrazovani ljudi, sa specifičnim kvalifikacijama, teško dolaze do posla. Prije rata radio sam kao kineziolog u tadašnjem Kazneno-popravnom domu i znam dobro da je nacionalna zastupljenost ondje ovisila o struci. Prije nekoliko godina, uz veliku podršku srpskih institucija Županije i države, u današnjoj smo Kaznionici uspjeli među ukupno 87 radnika osiguranja zaposliti i dvanaestero srpske nacionalnosti. Oni zaposleni u školstvu, sudstvu i gradskim strukturama Gline mogu se nabrojiti na prste jedne ruke.
Uskoro bi trebao proraditi dom za stare i nemoćne u kojem će biti zaposleno od 45 do 52 radnika, pa ljude prijavljene na Zavodu za zapošljavanje nagovaramo na prekvalifikaciju i doškolovanje, jer će domu trebati širok dijapazon osoblja, od liječnika do sobarica i održavatelja centralnog grijanja. Za nas bi bio uspjeh ako bi se u toj ustanovi zaposlilo do petnaestak građana srpske nacionalnosti. Naravno, problem s pronalaskom radnog mjesta ima cijela populacija: nakon rata ukinut je Sajam, propali su nekadašnja Pamučna predionica (koja je zapošljavala 1.700 radnika) te pogon Željezare (400 radnika). Ipak, posljednje dvije godine bilježe se pomaci, jer osim Šerif grupe s 240 radnika posluju i kooperanti koji eksploatiraju šumu te Vivera, koja se bavi eko-proizvodnjom. Podsjetio bih da u Glini i okolnim selima ima stambenih kapaciteta za 25.000 stanovnika, a sada ih ovdje živi svega oko devet hiljada, od čega je 2.800 srpske nacionalnosti. Proces obnove je stao, ali se počelo rješavati stambeno zbrinjavanje. Što se međunacionalnih incidenata tiče, ova je zima protekla prilično mirno, pa ih osim skinute pa vraćene srpske zastave, i nije bilo.
Što radi vaše manjinsko vijeće i kako se suočava s restrikcijom gradskih sredstava?
Smatram da smo u posljednje dvije godine dobro radili i pored manjka novca, odnosno unatoč tome što nam je budžet sa sto tisuća kuna skresan najprije na 60.000, pa na 40.000 i naposlijetku na svega 30.000 kuna. Taj rad možemo zahvaliti SNV-u koji nam je pomogao u tri navrata, kad nismo imali ni za hladni pogon, kao i dožupanu Bori Rkmanu. Uspjeli smo ostvariti sve planirane aktivnosti. Funkcionira i besplatna pravna pomoć, po koju nam dolazi i do 15 ljudi dnevno.
A kako stojite s nastavom po modelu C?
U glinskoj je školi 87 učenika naše nacionalnosti, od čega je njih 45 uključeno u nastavu srpskog jezika i vjeronauku; u područnoj pak školi u Maji svi tako opredjeljeni đaci pohađaju i vjeronauku i nastavu svoga materinskog jezika, pa mislim da bi bilo dobro provjeriti zašto i u samoj Glini nije tako.
Kakva je situacija u SKD-u Prosvjeta, odnosno njezinim pododborima na glinskom području?
Prije godinu dana bilo je problema koji su dosad nadiđeni, jer su ljudi shvatili kakve su se loše ideje pokušavale provesti. Članovi samo razmišljaju o folkloru i određenim manifestacijama; ako već Mali Gradac ima folklornu tradiciju, ne treba to i Glini - ona može imati likovnu ili dramsku sekciju, a može i angažirati ljude da pišu o gradu. SKD Prosvjeta ima ovdje širok dijapazon djelovanja, pa bismo mi Glinjani morali učiniti sve da se vrati na pravi put u mjestu u kojem je i osnovana. SKD svakako treba postaviti na zdrave noge, kako je to i bilo do prije godinu dana.
U kolikoj su mjeri građani srpske nacionalnosti uključeni u rad glinskih sportskih društava?
Slabo. Prije nekog vremena ovamo je došao mladić koji je igrao za juniore Crvene zvezde, ali ga u NK Banovac nitko nije pozvao. I sam sam pokušavao uključiti djecu u sportska društva, ali nije bilo rezultata. Stoga ću inicirati što više sportskih, muzičkih i drugih sadržaja kroz koje ćemo nastojati pokazati svoj identitet. Posebno stoga što Glina ima čak pet sportskih dvorana.
