Vijeće srpske nacionalne manjine Sisačko-moslavačke županije i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Gline organizirali su 22. studenog tradicionalno polaganje vijenaca na spomenik Sedmoj banijskoj udarnoj diviziji u Gornjem Klasniću i okrugli stol u Glini, posvećen 80-godišnjici njenog povratka na Baniju nakon teških bitaka na Neretvi i Sutjesci 1943.
Nakon što su predstavnici delegacija na spomenik položili vijence, zapalili svijeće i minutom šutnje odali počast palim borcima čuvene divizije, okupljenima se obratio Dušan Metikoš, predsjednik UABA Grada Gline. Podsjetio je na povijesni kontekst i naredbu Vrhovnog komandanta Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije Josipa Broza Tita od 22. studenog 1942. kada je formirana Sedma banijska divizija. Također je podsjetio da su istog dana istom naredbom osnovane Šesta lička, Sedma banijska i Osma kordunaška divizija, koje su ušle u sastav Prvog korpusa NOV Hrvatske, odnosno Četvrtog korpusa NOV Jugoslavije.
Za uspješne borbe u prijelomnim bitkama na Neretvi i Sutjesci, Sedma banijska divizija pohvaljena je od Vrhovnog komandanta, da bi se početkom rujna 1943. vratila na Baniju, gdje je ukazom Vrhovnog štaba proglašena udarnom u znak priznanja za postignute uspjehe i podnesene žrtve. Učestvovala je u završnim operacijama oslobođenja Hrvatske 1944., nakon čega je svoj ratni i borbeni put završila u sastavu Četvrte Jugoslavenske armije kod Ilirske Bistrice u Sloveniji 1945. Nakon oslobođenja zemlje, Savez boraca Narodnooslobodilačkog rata pokrenuo je inicijativu da se u Gornjem Klasniću, kao mjestu njenog formiranja, podigne spomenik Sedmoj banijskoj udarnoj diviziji, koji je svečano otkriven 22. novembra 1960.godine.
Okrugli stol u Glini
- Unatoč tomu što je nakon 1995. ovaj spomenik, poput mnogih drugih antifašističkih u Hrvatskoj, devastiran, a spomen ploče uklonjene, kod spomenika se i dalje tradicionalno obilježavaju godišnjice formiranja ove proslavljene divizije - istaknuo je Metikoš, zaključivši na kraju da će se one obilježavati i ubuduće.
O važnosti i značaju bilo je više riječi na okruglom stolu organiziranom u povodu 80-godišnjice povratka na Baniju u rujnu 1943. Okrugli stol u Glini, kojem je prisustvovalo 50-ak zainteresiranih, otvoren je ulomcima iz memoarskih zapisa prvog komandanta divizije Pavla Jakšića i prvog komesara Đure Kladarina, koje je pročitala Tamara Roksandić iz Vijeća srpske nacionalne manjine Sisačko-moslavačke županije. Zatim se prisutnima obratio predsjednik VSNM-a Sisačko-moslavačke županije Nikola Arbutina, koji je u ime organizatora pozdravio goste, prije svega potpredsjednika Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Miroslava Delića, zamjenicu župana iz reda srpske nacionalne manjine Sisačko-moslavačke županije Mirjanu Oluić i predsjednika Izvršnog odbora SDSS-a Bogdana Rkmana.
Arbutina je podsjetio prisutne na dugogodišnji doprinos antifašističkih boraca poput Adama Dupala i aktivista poput Mirka Mećave i Đure Kalanje da se prenese i održi sjećanje na herojstvo, požrtvovnost i stradanje boraca Sedme banijske divizije. Arbutina je izrazio čvrsto uvjerenje da uspomena i sjećanje na Sedmu diviziju neće izblijediti, jer ga podjednakim žarom nastavljaju novi izabrani predstavnici u svim županijskim sekcijama antifašističkih udruženja, uz punu podršku županijskog VSNM-a. U prilog tome govori zajednička organizacija ovog okruglog stola, koji ima zadaću da na novi način ponovo podsjeti na staru činjenicu: kada je 1. rujna 1943. ponovo prešavši preko rijeke Une, vraćajući se iz Bosne, Hercegovine, Sandžaka i Crne Gore kući, od 4.100 boraca Sedme banijske divizije Baniju je ugledalo svega 550.
Vijenci na spomeniku u Gornjem Klasniću
Ova potresna činjenica bila je uvod u pozivno predavanje o Sedmoj banijskoj diviziji, koje je na okruglom stolu održala Senna Šimek, diplomirana politologinja i povjesničarka te doktorandica Moderne i suvremene hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, zaposlena u Inicijativi mladih za ljudska prava Hrvatske. Šimek je u vrlo zanimljivom predavanju naročitu pažnju posvetila organizacijskoj strukturi divizije, njenom ratnom i borbenom djelovanju, istaknutim ličnostima, kao i poslijeratnoj kulturi sjećanja. Tako su pored ostalog navedene teške danonoćne borbe koje je kao zaštitnica Glavne operativne grupe Vrhovnog štaba vodila od siječnja do rujna 1943. protiv njemačkih, talijanskih, ustaških, domobranskih i četničkih snaga, istovremeno štiteći ranjenike i bolesnike.
U diskusiji koja je potom uslijedila govorilo se i o historiografskim istraživanjima Viktora Kučana, koji je u knjizi "Borci Sutjeske" utvrdio da je za vrijeme ove presudne bitke Narodnooslobodilačkog pokreta od 15. svibnja do 16. lipnja 1943., od 7.454 poginulih partizana najviše njih bilo s područja općine Split 557, općine Glina 550 i općine Šibenik 535.
O palim borcima Sedme banijske divizije u Narodnooslobodilačkom ratu također su svjedočile brojne spomen ploče postavljene u vrijeme socijalističke Jugoslavije u mnogim banijskim selima i gradovima, od kojih je većina od 1990-ih naovamo devastirana i nikad obnovljena, što također govori o stvarnom odnosu Republike Hrvatske prema vlastitim ustavnim vrijednostima.
U isto vrijeme, žrtve fašizma automatski su postale sumnjive i nepoželjne, pa tako na primjer u Glini više nema Spomen doma žrtava fašizma. Također nema ni Ulice žrtava fašizma, niti Ulice Sedme banijske udarne divizije, iako ih Glina s punim pravom zaslužuje, rečeno je u živoj diskusiji na okruglom stolu.
