Na izmjenama Zakona o izbornim jedinicama radi radna skupina sastavljena isključivo od HDZ-ovaca Ivana Malenice, Ivana Anušića, Karla Resslera i Vladimira Šeksa, a proces se odvija u konspiraciji, izjavili su u srijedu saborski zastupnici platforme Možemo! koji traže da, shodno odluci Ustavnog suda, izborne jedinice u najvećoj mjeri slijede geografske granice, bilo prirodne, bilo administrativne, pri čemu mogu imati različit broj birača.

Možemovci traže da se na izradi prijedloga angažiraju i ustavni stručnjaci, politolozi, te predstavnici opozicionih stranaka, kao i da se birački spiskovi pročiste od viška birača.

Koordinatorica platforme Sandra Benčić ukazala je na neprirodno cjepkanje županija u cilju namještanja granica izbornih jedinica tako da pogoduju stranci koja ima najviše ruku da izglasa zakon koji joj odgovara.

- Takav smo sustav imali od 1999. godine i takav ćemo, prema najavama iz HDZ-a, imati i dalje - rekla je Benčić i istaknula da takvo rješenje nije u skladu s ustavnim kriterijima i onim što bi moderni izborni sustavi trebali biti.

Proces izmjene Zakona o izbornim jedinicama i izboru saborskih zastupnika, koji je Ustavni sud u veljači ove godine stavio izvan snage, treba teći do listopada, ali Vlada već sada treba otvoriti široku javnu raspravu i graditi politički konsenzus oko kontura budućeg izbornog političkog sustava.

U toj raspravi, pored pitanja kao što su ažuriranje biračkih popisa i utvrđivanja stvarnih prebivališta građana, treba razmotriti i je li D'Hondtova metoda raspodjele glasova u zastupničke mandate optimalna, treba li smanjiti dob stjecanja glasačkog prava na 16 godina i slično.

- Mandat za pojedinu izbornu jedinicu trebao bi se odmjeriti proporcionalno broju birača u ukupnom broju birača u Hrvatskoj, pa bi tih šest izbornih jedinica, u ovisnosti o broju birača u svakoj od njih, davalo u Hrvatski sabor između 18 i 24 zastupnika, sukladno broju birača u svakoj od njih - rekao je Damir Bakić i ponovio da je prioritet da izborne jedinice slijede prirodne i administrativne granice.

Sada to ne čine i princip od deset izbornih jedinica, sa po 14 zastupnika, dovodi do neravnopravnosti glasača zbog različitog broja glasova potrebnih za mandat, jer izborne jedinice imaju od 310 do 410 tisuća birača.

Urša Raukar naglasila je da sadašnje izborne granice potiču iz 1999. godine, ali je tada HDZ ipak u radnu skupinu uključio pravne stručnjake, što danas ne radi.

Naglasili su da je Hrvatskoj potrebna dublja reforma izbornog zakonodavstva u cilju stvaranja jedinstvenog izbornog zakona, u kojem će biti obuhvaćeni svi izborni procesi, uključujući i referendume.

Založili su se i za model GONG-a, koji se zasniva na šest izbornih jedinica koje uvažavaju ustavnu jednakost biračkog prava i u kojima se bira različit broj mandata – sjeverozapadna Hrvatska s tri županije, Grad Zagreb, Slavonije s četiri županije, središnja Hrvatska s pet, Dalmacija s četiri i Istra, Primorje i Lika s tri županije.

Trenutno samo treća izborna jedinica zadovoljava teritorijski kriterij i sadrži tri čitave županije – Krapinsku, Varaždinsku i Međimursku. Zagreb je podijeljen na četiri izborne jedinice, pa neki od stanovnika biraju iste zastupnike kao i stanovnici npr. Novog Vinodolskog. Na naše pitanje bi li se prijedlog zakona trebao zasnivati na popisu birača ili popisu stanovništva naglasili su popis stanovništva.