Veliki broj ljudi skupio se na promociji knjige "Kartografija otpora: Zagreb 1941.-1945." u izdanju Fondacije Roza Luksemburg za jugoistočnu Evropu, upriličenoj 6. maja u prostorijama Mreže antifašistkinja Zagreba (MAZ). Knjigu su uredili Josip Jagić i Marko Kostanić. Sadrži devet priloga autora Karla Držaića, Saše Vejzagića, Josipa Jagića, Barbare Blasin, Ane Lovreković, Petre Šarin, Stefana Treskanice i Gorana Korova koji su, svaki u svojoj oblasti, nastojali sačuvati i reaktualizirati antifašističku prošlost. Promocija je dio bogatog programa ovogodišnjih Trnjanskih kresova kojima se podsjećamo na 8. maja 1945. dan kad je oslobođen Zagreb.
U ime domaćina i organizatora, Velimir Gašparac zahvalio je autorima i priređivačima knjige, bivšim i sadašnjim članovima MAZ-a, na njihovom trudu oko prikupljanja i predstavljanja građe.
- Zagreb je bio i bit će nepokoreni grad, a Narodnooslobodilačka borba mnogo toga nam je ostavila u nasljeđe. Naše generacije prošlima duguju jako puno i na nama je da taj dug vratimo i nastavimo borbu - rekao je Gašparac.
Govoreći u ime gradonačelnika Tomislava Tomaševića, zagrebačka skupštinarka Rada Borić pozvala je građanke i građane na Trnjanske kresove.
– Zagreb je od 1941. do 1945. bio nepokoren. Trudit ćemo se da ostane i dalje takav, iako su službene vlasti rijetko ili nikako zadnjih decenija obilježavale taj dan – kazala je Rada Borić.
Najavila je da će gradonačelnik Tomašević prvi puta biti u tom svojstvu u spomen parku i nekadašnjem ustaškom stratištu Dotrščini. Također se prate i stvaraju vlastita mapiranja grada i otpora, uključujući antifašističke i ženske šetnje gradom s ciljem čuvanja memorije.
Šef beogradskog ureda Fondacije Krunoslav Stojaković podsjetio je da je projekt mapiranja otpora u gradu pokrenut 2014. kao priprema za obilježavanje 80-godišnjice Zagreba.
- Od tada smo prikupljali podatke o tačkama otpora, mapirali ih i otvorili stranicu na kojoj se mogu pročitati sve važne informacije o tome. Tekstovi u knjizi se bave važnim tačkama otpora u gradu koji je dao značajan otpor fašizmu i okupaciji, a knjiga je kruna osmogodišnjeg rada na projektu - rekao je Stojaković.
Promovirajući knjigu autorice i autori podijelili su poglavlja na više lokacija u zgradi i s publikom koja se rotirala svakih 15 minuta pričali o pojedinim oblastima, od prve faze otpora i borbe u Zagrebu do narodne pravde prema okupatorima i kvislinzima na kraju i nakon rata. Autori(ce) su zainteresiranu publiku upoznali s propagandom i mobilizacijom budućih partizana kao i načinom njihovog izvlačenja iz okupiranog grada na slobodnu teritoriju. Naglašena je i borba žena te njihovo učešće u oslobađanju zemlje.
- Prezadovoljni smo interesom; nevjerojatno velik broj ljudi koji je došao, pokazao je da Zagreb diše antifašistički i da je nepokoreni grad - rekao nam je nakon promocije Josip Jagić iz MAZ-a, ističući da su posjetioci svojim pitanjima pokazali veliki interes za temu.
Jedan od autora i predstavljača Saša Vejzagić za Novosti je ocijenio da je promocija bila predivan uvod u Trnjanske Kresove i da je stotinjak ljudi, koliko ih se skupilo u zgradi, pokazalo velik interes za kartografijom otpora okupatorima i kvislinzima od 1941. do 1945. godine.
Za dojmove smo pitali i Vladu Jeremića iz Fondacije Roza Luksemburg.
- Mogu da kažem da u Beogradu ima relativno malo skupova takve vrste pa je Zagreb u prednosti. U Beogradu mora mnogo toga da se popravi ne samo u kulturi, nego i politički, da se ljudi osveste šta je antifašizam. U Beogradu se inzistira da je i četnički pokret bio antifašistički, što je smešna priča. Postoje grupe antifašista koji se bore protiv rehabilitacije četnika, ali su se poslednjih godina uključili i u pokrete protiv Rio Tinta, privatizacije i uništavanja resursa - rekao je Vlada Jeremić.
U dobroj atmosferi i druženju, posjetioci MAZ-a dobili su druge knjige vezane uz ovu temu i razgrabili majice s likovima partizana i drugih motiva iz Drugog svjetskog rata.
