Hiljade ljudi okupili su se u subotu, 4. maja, na Savskom nasipu kod Mosta slobode, blizu mjesta gdje su prve partizanske jedinice 8. maja preko nekadašnje skele ušle u Zagreb. Osim tradicionalnih paljenja kresova, u organizaciji Mreže antifašistkinja Zagreba i Srpskog narodnog vijeća, dočekao ih je i raznovrstan program s predstavljanjem nevladinih udruženja, različitih radionica, podjela graha i ostalih jela, bogat muzički program uz prigodan govor, te na kraju Antifa night u klubu Močvara.
Razdraganu i pozitivnu atmosferu nisu mogle pokvariti provokacije poput presice DP-ovca Igora Peternela, upad jednog pojedinca s hrvatskom zastavom i srećom kratkotrajni nestanak struje usred nastupa zborova na jubilarnim desetim Trnjanskim kresovima.
- Imamo radionice popravljanja bicikala te izrade zmajeva za djecu, nastupe brojnih grupa, a na Antifa night nastupaju stari pankeri jer se ta muzika obavezno sluša. Ove godine se sjećamo partizana i partizanki koji su oslobodili naš grad od nacifašističkog okupatora, ali upozoravamo i na sve borbe koje ostaju, borbe za radnička i ženska prava koja su stalno na udaru religioznih klerikalnih udruga, ekološku borbu i borbu za očuvanje planete, a upozoravamo i na položaj Palestinaca i Palestinki, što je važno istaknuti jer je MAZ uvijek stajao uz najopresiranije skupine - rekla nam je Petra Kurtović iz Mreže antifašistkinja Zagreba.
Petra Kurtović (Foto: Nenad Jovanović)
U svom obraćanju zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet naglasio je da je kao dječak dolazio ne predratne Kresove na kojima se okupljao velik broj Zagrepčana.
- Ove godine je deseta obljetnica novih kresova koje je obnovio MAZ, za što smo im zahvalni i za što smo im dali Nagradu Grada Zagreba. Ove godine je i 70. obljetnica početka izgradnje nekadašnjeg Južnog, a sada Novog Zagreba na osnovu odluke gradonačelnika Većeslava Holjevca i Gradske skupštine. Nastojimo razvijati Zagreb na tekovinama antifašizma. Rekonstruirali smo spomenik na Dotrščini sa stihovima Jure Kaštelana, otvorili smo spomenik žrtvama Holokausta, au Gradskoj skupštini donesena je odluka o preimenovanju ulica koje su bile imenovane po ustaškim dužnosnicima - naglasio je Korlaet.
Luka Korlaet (Foto: Nenad Jovanović)
Čelni čovjek kvarta Trnje Goran Đulić naglasio je da je 1945. Zagreb oslobođen od terora, nasilja, javnih egzekucija, deportacija i zabrane razmišljanja na drugi način.
- Drugačiji nisu bili poželjni. Zato je preko 50.000 Zagrepčana bilo aktivno u NOB-u od kojih je 18.000 izgubilo živote, od toga 7.000 na Dotrščini. Radi njih ovi kresovi plamte. Zagreb je i prije 80 godina bio na pravoj strani povijesti - rekao je Đulić, a nakon govora pročitan je i proglas MAZ-a.
"Prije 79. godina srušen je režim koji je samo u Zagrebu odgovoran za desetke tisuća smrti, režim koji je od svojih početaka vršio masovne zločine nad onima koje je smatrao nepodobnim, nad Srbima, Židovima, Romima, nad komunistima i antifašistima. U tom najtežem vremenu naše povijesti, postojala je samo jedna ispravna odluka koju je svaki pojedinac mogao donijeti. Ta je odluka bila otpor. Otpor teroru, otpor okupaciji, otpor fašizmu. Dužnost nam je sjetiti se da nisu svi donijeli ispravnu odluku. Brojni su pristali uz fašizam, aktivno sudjelovali u zločinima ili ih podržavali. Brojni su i oni koji su se odlučili skrivati dok su njihovi sugrađani umirali. Ipak, najviše je onih koji su donijeli ispravnu odluku, koji su pod vodstvom Komunističke partije pristupili borbi protiv fašizma. Samo iz našeg grada pedeset tisuća antifašista, svaka peta Zagrepčanka i svaki peti Zagrepčanin, aktivno je sudjelovao u Narodnooslobodilačkoj borbi", ističu u saopćenju i upozoravaju na moderne oblike fašizma i politike koje uništavaju i globalno i naše društvo.
Više tisuća ljudi okupilo se na Trnjanskim kreosvima (Foto: Matija Habljak/PIXSELL)
"Upozoravamo na nazadnjaštvo ultrakonzervativnih klerikalnih udruga, na pogoršanje odnosa prema manjima, migrantima i stranim radnicima, na materijalnu nesigurnost koja se svjesno perpetuira zbog bogaćenja elita, na narušavanje radničkih prava. Upozoravamo i na etničko čišćenje koje se upravo odvija u Palestini, a koje institucije naše države besramno podržavaju".
Svoje utiske o kresovima, i ovim današnjim i onim predratnim, s nama je podijelio bivši partizan i rukovodilac Ivan Fumić.
- Na Savskom nasipu okupljale su se desetine hiljada ljudi - prisjetio se Fumić Kresova koji su pokrenuti 1978. a početkom 90-ih zabranjeni. Komentirao je masovno učešće mlađih ljudi. - Od antifašizma je ostalo mnogo toga bez obzira na nastojanja da se uništi od strane onih koji izgleda da ne znaju da je Hitler odavno mrtav. Ideju antifašizma nitko ne može zatrti jer je to stalna borba za pravicu, za jednakost, za prava žena, za prava naroda. Najgore kad slušate hrvatske nacionaliste i njihove izljeve mržnje prema bilo kojem narodu, što je posebno izraženo prema Srbima. A najgore je cijeli narod poistovjetiti sa zločincima - kazao je Fumić.
Razgovarali smo i s Lanom Bobić koja je na štandu inicijative "My voice – my choice" s drugim volonterkama skupljala potpise za evropsku građansku inicijativu kojom bi, ako prođe proceduru u evropskim institucijama, EU financirala prekid trudnoće u zemljama u kojima je taj zahvat legalan i dostupan ženama koje ih ne mogu obaviti u svojim zemljama.
- Ako žena u Poljskoj ne može napraviti pobačaj koji je tamo ilegalan, moći će ga obaviti u npr. Nizozemskoj, pa će EU taj zahvat platiti nizozemskom javnom zdravstvu - rekla nam je Lana Bobić, dok su se iza njenih leđa posjetioci Kresova marljivo potpisivali. Cilj inicijative je skupiti milion potpisa u evropskim zemljama u narednih godinu dana. U prvih deset dana, od 27. aprila u EU je on line ili fizički skupljeno 100.000 potpisa, od toga 5.000 u Hrvatskoj. Predstavila se i udruga Are You Sirious.
- Sada pružamo podršku za 420 do 450 azilanata i tražitelja međunarodne zaštite, uključivši i njihove obitelji. Interes donatora ne jenjava, to su uglavnom male lokalne donacije koje nam građani donose - rekla nam je Vanessa iz AYS-a.
Nastup Zborxopa (Foto: Nenad Jovanović)
A dok je pet krijesova veselo plamtjelo, na bini su se svojim pjesmama, što narodnim, što revolucionarnim, predstavili zborovi Domacigosti, Ličko prelo, kao i Zborxop i muška pjevačka grupa koje djeluju pri zagrebačkom pododboru Prosvjete. I taman je Ličko prelo bilo usred pjesme, kad je nastalo struje. Ličani su se snašli pa su uz ovacije publike nastavili pjevati u mraku, dok nije došla struja.
Što se tiče publike i na nasipu i uz kresove, gdje je također upriličen bubnjarsko trubački program, bilo je više nego ranijih godina, tako da nije točna konstatacije Igora Peternela o manjem broju ljudi. A s obzirom na velik broj mladih nije točna ni njegova prijetnja da će Kresovi i slična okupljanja kao "obilježavanja okupacije" postati u društvenom mainstreamu neprihvatljiva".
