‘Ženama je dosta’, glasila je poruka ovogodišnje protesne povorke koju je povodom Međunarodnog Dana žena organizirala Ženska mreža Hrvatske. Mreža okuplja više od trideset organizacija koje se zalažu za ženska prava, a ove godine obilježava dvadeset godina borbe. Ženskoj mreži pridružile su se i članice ženskih organizacija diljem Hrvatske.
Protest ženskih organizacija započeo je okupljanjem i razvijanjem protestnih poruka: ‘8. Mart nećemo zaboraviti – 8 sati rada, 8 sati odmora, 8 sati sna’, ‘Jednaka plaća za jednaki rad’, ‘Legalan pobačaj’ itd. Nakon defilea ulicama Račkog, Jurišićevom te preko Trga Josipa bana Jelačića, završio je na Trgu sv. Marka. Tamo je održan i poseban program te izraženo nezadovoljstvo zbog kršenja ženskih ljudskih prava.
- Tražimo Ministarstvo žena. Potrebne su hitne promjene državne politike prema nasilju nad ženama, tražimo financiranje autonomnih skloništa. Žene su ekonomski nemoćne i obespravljene, dosta je pogodovanja kapitalu. Potrebno je i strogo odvajanje Crkve i države, poručila je Mirjana Kučer, jedna od koordinatorica Ženske mreže Hrvatske.
Božica Žilić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske istaknula je porazne podatke o stanju žena na tržištu rada. ‘Osim toga žene su potplaćene i ne želimo biti jeftina radna snaga’, kazala je Žilić.
Ispred Mreže žena s invaliditetom, Ivana Kučina zatražila je hitno poboljšanje uvjeta te osjetljive društvene skupine: ‘Zahtijevamo prava žena s invaliditetom kao radnica i majki. Tražimo obrazovni model koji će donijeti veće zapošljavanje žena s invaliditetom kao i veće sankcioniranje nasilja nad takvim ženama, posebno djevojčicama’. Rada Borić sa Ženskih studija osvrnula se i na postojeći društveno – ekonomski sustav koji treba mijenjati.
- Ne govori se više samo o neoliberalnom kapitalizmu, već i o filofašističkom kapitalizmu. Tržište rada je izuzetno okrutno i prema muškarcima i prema ženama u ovome sustavu. Emancipatorski pokret je podrazumijevao jednake plaće za jednaki rad, prevrednovanje onoga što znači vrijednost rada, podsjetila je Borić. U ime udruge žena Romkinja Hrvatske Bolja budućnost, govorila je Nikolina Zec.
- Romkinje prolaze partnersko i strukturalno nasilje. Romkinje ne rade u javnim i državnim službama iako su kvalificirane za te poslove. Moramo stati na kraj njihovoj diskriminaciji i uključiti ih u društvo. Rekla je Zec.
Neva Tolle iz Autonomne ženske kuće Zagreb tražila je pooštravanje kazni prema nasilnicima nad ženama koji bi trebali ići u zatvor, a ne na javne radove. Aktivistkinje su u Banskim dvorima htjele osobno predati svoje zahtijeve nekome iz Vlade, ali ih nitko nije htio primiti, već su bile preusmjerene na urudžbeni ured. Na Markovu trgu u konačnici je održana i minuta šutnje za sve ratne i mirovne ženske žrtve, te za trenutne azijske i afričke izbjeglice kojima je tako iskazana solidarnost.
Mirjana Kučer pozvala je okupljene na noćni marš žena jer žene nisu zlostavljane samo danju, već su njihova ljudska prava ugrožavaju i noću. ‘Naša borba traje 365 dana, cijele godine, a ne samo 8. Marta’, bila je središnja poruka noćnog marša na kojem je protestiralo više od petsto ljudi.
