Hrvatska i Zagreb su, barem onaj progresivniji dio, nizom događanja obilježili Dan pobjede nad fašizmom, Dan Evrope i Dan oslobođenja Zagreba. Za razliku od ranijih godina, gradske vlasti Zagreba su, ako već nisu financijski, barem moralno i politički podržale te skupove.
Članovi koalicije Možemo! skupno su se pojavljivali na njima dok su bili u gradskoj opoziciji, kao i sada kad su na vlasti; od Trnjanskih kresova do svečane akademije Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA RH) u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Razdvojeno od boraca, komemorirali su žrtve fašizma na groblju Mirogoj i spomen parku Dotrščini. Državne vlasti te su skupove manje-više eskivirale; predsjednik, premijer i šef Sabora na svečanu akademiju SABA RH poslali su izaslanike koji su konfekcijskim govorima publiku ostavili ravnodušnom.
Na komemoraciju koju je SABA RH 9. maja organizirala na Mirogoju, samo je Zoran Milanović poslao izaslanicu Melitu Mulić. Za razliku od ostalih delegacija, ona nije otišla na Partizansko groblje, ni na Dotrščinu gdje su bili i predstavnici antifašističkih organizacija Zagreba i Zagrebačke županije. Od stranaka su na skupovima sudjelovali samo SDP i Socijaldemokrati. Gradske vlasti su položile vijence na Mirogoju i Dotrščini u drugim terminima, a većina stranaka, uz izuzetak SDSS-a, to je odlučila izbjeći.
U okviru Trnjanskih kresova, nakon dvije godine pauze organiziran je poveći broj programa koji su se odvijali u dane prije samog okupljanja na savskom nasipu. Svakako najveći interes iskazan je za promociju knjige "Kartografija otpora: Zagreb 1941. - 1945." u izdanju Fondacije Roza Luksemburg za jugoistočnu Evropu, upriličenu 6. maja uvečer u prostorijama Mreže antifašistkinja Zagreba (MAZ). Tom prilikom šef beogradskog ureda Fondacije Krunoslav Stojaković naveo je da je projekt mapiranja otpora u gradu pokrenut 2014. kao priprema za obilježavanje 80. godišnjice oslobađanja Zagreba. Autori tekstova se bave važnim točkama otpora u gradu koji je dao značajan otpor okupatorima, a knjiga je kruna osmogodišnjeg rada na projektu.
- Prezadovoljni smo interesom; došao je velik broj ljudi čime se pokazalo da Zagreb diše antifašistički i da je ostao nepokoreni grad - rekao nam je nakon promocije Josip Jagić iz MAZ-a, ističući da su posjetioci svojim pitanjima pokazali velik interes za temu. Za dojmove smo pitali i Vladu Jeremića iz Fondacije Roza Luksemburg.
- Mogu da kažem da u Beogradu ima relativno malo skupova takve vrste. Zbog toga u Beogradu mora da se mnogo toga popravi u kulturi, ali i politički, da se ljudi osveste šta je antifašizam. U Beogradu se insistira da je četnički pokret bio antifašistički što je smešna priča. U Beogradu i Srbiji postoje grupe antifašista i oni su se borili protiv rehabilitacije četnika. Poslednjih godina uključili su se u pokrete protiv Rio Tinta, privatizacije i uništavanja resursa - rekao je Vlada Jeremić.
Promocija je bila dobar uvod za 7. Trnjanske kresove, koji su 7. maja, također u organizaciji MAZ-a, održani na savskom nasipu kod Močvare i Mosta Slobode. Bilo je od 600 do 1.000 ljudi posjetilaca, zavisno od procjena, i to pretežno mladih ljudi koji su uživali u bogatom programu; od velikog broja radionica i štandova do nastupa zborova koji su izveli partizanske pjesme. Nastupi Le Zbora, zbora Domaćigosti, Partizanskog zbora, Ličkog prela i Zborxopa izazvali su aplauze, a pjesma "Bolji život" koju su izveli Domaćigosti, razgalila je mnoge dovoljno stare da se prisjete te pjesme i serije s tim nazivom. Aplauz je izazvao i govor gradonačelnika Tomislava Tomaševića koji je podsjetio na značenje Zagreba u narodnooslobodilačkoj borbi i žrtve koje su podnijeli njegovi građani. U duhu podrške izbjeglicama, čast paljenja krijesova pripala voditeljici zbora Domaćigosti Jovani Lukić te dvoje članova tog zbora, koji su i sami migranti.
Dan kasnije, svečanom akademijom u maloj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u organizaciji SABA RH, obilježen je Dan pobjede nad fašizmom i Dan oslobođenja Zagreba. Predsjednik SABA RH Franjo Habulin istaknuo je da se "više od 30 godina u Hrvatskoj vodi borba za istinu nad kime je izvojevana pobjeda, tko su bili pobjednici, a tko poraženi, tko su bili osloboditelji, a tko sluge okupatora i najgori izdajnici vlastitog naroda".
- Ništa što se događa danas ne može izmijeniti ono što se događalo prije 77 godina i nikakvi grijesi pobjednika ne smiju umanjiti značaj te pobjede i oslobađanja Jugoslavije, a danas samostalnih država. Ono što se događa danas ne smije biti pokriće za falsificiranje događaja od prije 80 godina - rekao je Habulin. Ponovio je tvrdnju da današnje Hrvatske ne bi bilo da nije bilo partizana koji su borili za domovinu posvećeni zajedničkom cilju. U ime antifašista zatražio je da Zagreb ponovo dobije Ulicu 8. maja.
Gradonačelnik Tomašević koji je prije akademije zajedno sa suradnicima odao počast borcima i žrtvama rata na Mirogoju i Dotrščini, najavio je, povratak spomen ploče u Dotrščini do Dana Antifašističke borbe 22. lipnja.
- Osim nedavno otkrivenog spomenika žrtvama holokausta i ustaškog režima na Glavnom kolodvoru, bit će i drugih intervencija kako bi bilo jasno tko su bile žrtve ustaškog režima, što je bila NDH, te tko su bile žrtve koje su smaknute samo zato što su voljele slobodu i ustale protiv režima, boreći se za bolje i pravednije društvo, grad i zemlju - rekao je gradonačelnik. Bivši predsjednik Stjepan Mesić govorio je o lažima i stalnim pokušajima falsificiranja historije.
Skupu su prisustvovali bivši borci, saborski zastupnici među kojima i Milorad Pupovac, članovi diplomatskog kora, bivši predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović, brojni antifašisti i ličnosti iz javnog života. Istaknimo prisustvo delegacije Sekcije boraca i Prve proleterske Narodnooslobodilačke udarne (NOU) brigade iz Beograda koja djeluje pri općinskoj organizaciji SUBNOR-a Savski Venac i koja je dan ranije odala počast za poginule borce pri oslobađanju Vrbovca u borbama vođenima 6. i 7. maja 1945.
- Već godinama dolazimo u Vrbovec i nikad nećemo prestati, pa ni pored korone. Brigada je 7. maja 1945. ostavila 163-oje drugova da večno spavaju na mesnom groblju; to je debeo razlog naših poseta. Kako je Prva proleterska divizija u čijem je sastavu bila naša brigada, bila na glavnom pravcu oslobađanja Zagreba, mi smo u Zagrebu redovno, zajedno sa našim drugovima proslavljamo godišnjicu oslobađanja grada - rekla nam je predstavnica Sekcije i predsjednica organizacije SUBNOR-a Olga Stojiljković Trifunović.
