Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na devastirani spomenik palim borcima, žrtvama fašističkog terora i oslobodiocima Karlovca u nekadašnjem Perivoju slobode u centru grada, obilježena je 77. godišnjica oslobođenja grada na četiri rijeke. Karlovac je u silovitom naletu partizanskih jedinica oslobođen 6. maja 1945. godine, isto kao i susjedna Duga Resa. Dva dana prije toga oslobođen je Ozalj, a dva dana poslije Zagreb. Obilježavanju je prisustvovalo pedesetak Karlovčana.

Miroslav Delić, predsjednik karlovačkih antifašista je ukratko opisao akciju oslobođenja Karlovca, Ozlja i Duge Rese koja je trajala od 30. aprila 1945.

- Karlovačku grupu divizija sačinjavale su 3., 4., 10., i 34. divizija Četvrtog korpusa Jugoslavenske armije. Opći napad Karlovačke grupe divizija za oslobođenje Karlovca počeo je 1. maja. Zadatak divizije bio je da uništi neprijateljsku grupaciju na ovom prostoru i spriječi neprijatelju odstupanje od Karlovca prema Sloveniji i Austriji. Kako je u toku 4. i 5. maja u oštrim borbama razbijena i posljednja linija neposredne odbrane Karlovca, to su u noći 5. na 6. maja počele borbe za sam grad. I poslije žestokih uličnih borbi vođenih 6. maja 1945. Karlovac je potpuno oslobođen. Istog dana oslobođena je Duga Resa. Vijest o oslobođenju Karlovca unijela je neopisivu radost među sve borce i starješine 34. divizije, a posebno među borce Karlovačke udarne brigade jer je njihova jedinica s ponosom nosila i ime ovoga grada - kazao je Delić.

- Zašto su i kako povijesni falsifikati i obezvrjeđivanje partizanske pobjede postali politički tok u današnjoj Hrvatskoj? Što se to dogodilo u 30 godina hrvatske samostalnosti da se jedna zemlja, pobjednica i dio savezničke antifašističke koalicije, danas 77 godina nakon velike pobjede, silom želi prebaciti na stranu poraženih? Nacionalistička desnica svoje zatajenje hrvatskog doprinosa pobjedi nad fašizmom zasniva na dva "argumenta". Partizanski je pokret odveo Hrvatsku u Jugoslaviju koja je "negirala sve što je hrvatsko" i, drugo, taj nas je pokret odveo ravno u komunizam koji je "antihrvatski projekt" – rekao je Delić. Također je govorio o više hiljada srušenih i neobnovljenih antifašističkih spomenika te o lošem materijalnom položaju boraca i članova njihovih familija.