Usprkos hladnom i kišovitom vremenu, kod devastiranog i u ratu devedesetih godina miniranog spomenika u centru grada, u bivšem Perivoju slobode, 6. maja okupilo se stotinjak antifašista iz Zagreba, sa šireg područja Karlovačke županije i susjedne Slovenije, kako bi obilježili 74. godišnjicu oslobođenja Karlovca.
Položeni su vijenci i zapaljene svijeće oslobodiocima i svim žrtvama fašističkog terora. Karlovac, Ozalj, Duga Resa i ovaj dio centralne Hrvatske oslobođeni su 6. maja 1945. u silovitom naletu Druge i Treće partizanske armije, uz svekoliku pomoć manjih partizanskih jedinica koje su djelovale na tom području. O tim događajima i operacijama za oslobođenje Karlovca, kao pretpostavci za ulazak partizana u Zagreb, opširnije je govorio predsjednik karlovačkih antifašista Miroslav Delić. Osvrnuo se na već tradicionalni nedolazak vodećih ljudi grada i županije na ovo obilježavanje. Rekao je da neki od njih pritom otvoreno govore da je to bio dan okupacije, a ne oslobođenja, dok čelnici susjednih Ozlja i Duge Rese slave 6. maj kao dan svog oslobođenja. Govorio je i o općem omalovažavanju antifašizma od strane službene vlasti.
- Odnos vlasti prema antifašizmu nije u skladu s temeljnim načelima Ustava, međunarodnim standardima, kao i sadržajem saborske Deklaracije o antifašizmu. Antifašizam često služi vlasti kao ukras hrvatskoj demokraciji, a društvena stvarnost govori o ignoriranju antifašističkih vrednota. Povijest, ma kakva ona bila, ne možemo izbrisati niti promijeniti, unatoč tome što vlada financijski potpomaže društva kvazipovjesničara, koji negiraju ulogu antifašista u stvaranju boljeg i pravednijeg društva. Zašto se Europa ponosi, a Hrvatska srami svoga antifašizma? – upitao je Delić.
Rade Pavlović (91) prisjetio se dana kada je kao šesnaestogodišnjak bio partizanski kurir i vezist. Nedolazak predstavnika vlasti osudio je načelnik Krnjaka Dejan Mihajlović. Milan Travnikar pozdravio je prisutne u ime antifašista Metlike.
Gradski i županijski čelnici, dan pobjede nad fašizmom obilježavaju 9. maja u prigradskom naselju Turanj pored spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u ratu 1991- 95., uz obrazloženje da su oni također bili antifašisti jer su se borili protiv srpskog fašizma i okupacije.
