Svečanom akademijom u Hrvatskom glazbenom zavodu, upriličenoj 8. maja povodom obilježavanja pobjede nad fašizmom, oslobođenja Zagreba i Dana Evrope, Savez antifašističkih boraca i antifašista RH podsjetio je na važnost 8. i 9. maja 1945. kao na značajne datume u historiji ovih prostora. Isto tako, antifašisti su podsjetili i na odgovornost države u očuvanju tekovina antifašizma i borbu protiv revizionizma, kako su neki od govornika naglasili, čija je posljedica i nedavno ustaško divljanje u Borovu, kao i drugi incidenti te napad na "druge" i "drugačije".
Vjerujem da se hrvatska Vlada zalaže za antifašizam, ali to mora reći glasno, rekao je predsjednik SABA RH Franjo Habulin novinarima uoči početka akademije.
- Država mora poraditi da mladi ljudi uče povijest ozbiljnije, a ne tako da govore o "nekim ljudima koji su otišli u šumu i borili se protiv Nijemaca". Djeca ne moraju učiti svih sedam ofenziva i ne moraju znati sve narodne heroje, ali moraju znati pojam, uzroke i posljedice Drugog svjetskog rata, a moraju naučiti i tko je bio tko i što je bilo što u to vrijeme, rekao je Habulin.
Kritičku notu Habulin je zadržao i u svom govoru na akademiji, govoreći o obilježavanju ovih značajnih datuma.
– NOB nije bio nešto čega bi se danas trebalo stidjeti, a svi napadi na njega na tragu su antikomunizma koji se razvio tokom Hladnog rata. Mi znamo što je bilo. Povijesne činjenice neporecivo kažu da je u cijeloj okupiranoj Evropi samo na području nekadašnje Jugoslavije postojalo oslobođeno područje s unutrašnjim uređenjem, infrastrukturom i organima vlasti. Od svih pokreta otpora samo je jugoslavenski, unutar kojeg je hrvatski element imao značajnu ulogu, prerastao u snagu koju su na konferenciji u Teheranu 1943. "velika trojica" – SSSR, SAD i Velika Britanija prihvatila kao saveznika u borbi protiv nacifašizma. Samo jugoslavenski pokret otpora nije primao naređenja nego pomoć iz inozemstva, a u završnici je koordinirao svoje akcije s akcijama saveznika. Od svih vođa pokreta otpora samo se Josip Broz Tito u vrijeme rata susreo s dvojicom od "velike trojice"- Čerčilom i Staljinom, naglasio je Habulin.
- U Jugoslaviji je postojao samo jedan pokret za slobodu i njega je vodila Komunistička partija, iako većina članova pokreta nisu bili komunisti. Dapače, u NOB su bili uključeni i svećenici koje su borci nazivali sa "druže pope", a koje današnja Katolička crkva ne spominje. S druge strane, postojalo je više kvislinških pokreta, od navodne NDH, četnika Draže Mihailovića do režima Milana Nedića pod kontrolom nacista u Srbiji, Bili su tu i belogardejci u Sloveniji i balisti na Kosovu. U vrijeme rata oni su surađivali u borbi protiv partizana i zajednički su se pod borbom povlačili prema Austriji čime su produžili rat na ovom području za tjedan dana. Dakle, 9. svibnja 1945. za cijelu Evropu i za nas u Hrvatskoj, koja je ostala dio Evrope, nastupila je sloboda, ma što neki od tome govorili - rekao je Habulin i naglasio da je tada pobijeđen nacifašizam kao najteže zlo u 20. vijeku sa genocidom i masovnim zločinima protiv Srba. Židova, Roma i antifašista.
- Naša je dužnost i obaveza da svima koji bi danas htjeli nekakvim povjerenstvima stvarati novu istinu o nacifašizmu i njegovim zločinima, poručimo da istina postoji i da je potkrepljena dokazima i dokumentima koji se ne mogu poreći, iako ta istina može biti nakratko poljuljana u očima neinformiranih. Temelji hrvatske državnosti položeni su u ZAVNOH-.u, a ono što je izraženo na temelju pobjede u Drugom svjetskom ratu, obranjeno je u Domovinskom ratu, zaključio je Habulin.
- Pozdravljam okupljene, a pozdravljam i predsjednika Zorana Milanovića, premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića … ma gdje bili , započeo je svoje obraćanje počasni predsjednik SABA RH i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.
- Na ove dane ostvarili smo pobjedu nad nacifašizmom kao najvećim zlom u povijesti i o tome bi trebalo više učiti. Bilo bi dobro da se sve izgubljeno u tom smislu sada nadoknadi kod mladih ljudi, da ne bi se ponovilo ono što se dogodilo u Borovu ili što se često događa.
Neki ne znaju istinu p antifašizmu, neki se prave da ne znaju, neki mrze a ne znaju zašto mrze, ali je činjenica da su mnogi mrzitelji zaljubljeni u hrvatski budžet - rekao je Mesić.
Deveti svibnja značio je Dan pobjede nad nacifašizmom, rekao je Slavko Kojić, izaslanik privremene gradonačelnice Zagreba Jelene Pavićić Vukićević. Podsjetio je da je 1975. Zagreb dobio orden Narodnog heroja, jer je u četiri godine poginulo više od 26.000 Zagrepčana zbog čega se svake godine sjećamo žrtava fašističkog terora i odajemo im počast, od zatvora u Savskoj i Petrinjskoj do Dotrščine gdje je pobijeno preko 7000 Zagrepčana – ljevičara, intelektualaca, književnika, radnika, pa i djece. Na ovim prostorima među prvima organiziran je otpor fašizmu, a mladi naraštaji moraju znati da je antifašizam svjetski pokret nastao kao reakcija na fašizam, štiteći ljudska prava i slobode - rekao je Kojić i dodao da je u NOB-u učestvovalo oko 50.000 stanovnika, od čega 15.000 omladine, te da je Zagreb jedini u Jugoslaviji imao korpus a svojim imenom.
U ime Vlade prisutnima se obratio Špiro Janović iz Ministarstva branitelja, ističući da je najveća snaga u zajedništvu i borbi za dostojanstvo među ljudima i da su pravo na slobodu, jednakost i ravnopravnost, neraskidivo povezani s temeljima suvremene Evrope i Hrvatske.
- Hrvatski narod odazvao se pozivu na borbu za pravdu protiv nepravde i zla i zajedno s pripadnicima srpske i drugih zajednica izrastao u najveći pokret otpora u Evropi, a u njemu su sudjelovali, ne samo komunisti nego i ljudi drugih političkih opredjeljenja - rekla je Melita Mulić, izaslanica predsjednika Milanovića.
- Osobita vrijednost 8. svibnja je što to nije samo dan sloma ustaškog režima nego je uspostavljena nova hrvatska vlasti u Zagrebu i početak nove etape u stjecanju državnosti u okvirima jugoslavenske države, da bi kasnije bila ostvarena potpuna državna suverenost. Hrvatska danas kao članica EU obilježava ovaj dan kao pobjednica u ratu za čiju su slobodu nad fašizmom živote položili brojne djevojke i mladići, a u njene vrijednosti je danas ugrađena žrtva generacije koja se hrabro suprotstavila fašističkoj prijetnji. Antifašizam ne smije biti poštapalica lišena sadržaja i vrijednosti i ona se mora ustaliti među mladima za što država ima prvenstvenu odgovornost - podvukla je Mulić.
Za umjetnički dio programa pobrinule su se sopranistica Barbara Othman i Edna Percan, voditeljica pulskog zbora Praksa koje su nakon solo izvedbi zajedno otpjevale čuvenu pjesmu iz mjuzikla "Jalta, Jalta" (Neka cijeli ovaj svijet).
Među okupljenima bili su bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović, saborski zastupnici, potpredsjednica SNV-a Aneta Vladimirov, šef Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer, diplomatski predstavnici Srbije, kao i bivši borci, među njima i Zdenka Brčić, najstarija živuća partizanka u Zagrebu koja je s Desetim korpusom ušla u taj grad 1945.
Prije akademije u organizaciji SABA RH položeni su vijenci i odana počast žrtvama na Mirogoju kod grobnice narodnih heroja i na partizanskom groblju. Vijence su položile delegacije SABA RH, Vlade RH na čelu s ministrom unutrašnjih poslova Davorom Božinovićem, Hrvatskog sabora, SNV-a, Židovske općine Zagreb, zagrebačkih antifašista, kao i ambasada Srbije, Rusije i Francuske.
Dan oslobođenja Zagreba i Dan pobjede Srpsko narodno vijeće obilježilo je polaganjem vijenaca na Mirogoju i Dotrščini uz tradicionalni slobodarski pozdrav Smrt fašizmu, sloboda narodu
Više nevladinih organizacija i stranaka obilježila je 8. maja dan oslobođenja Zagreba. Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću organizirala je treću u nizu šetnji Zagrebom i obilaskom lokacija vezanih uz stradanja i otpor okupatoru i ustaškom režimu. Na početku okupljenima se obratila voditeljica Documente Vesna Teršelič ističući da "slavimo jer je ulaskom partizana u Zagreb napokon okončan ustaški, fašistički i nacistički teror", dok je Ognjen Kraus, predsjednik Koordinacije židovskih općina naglasio da "dan pobjede znači kraj holokausta kao najgoreg perioda u povijesti čovječanstva".
Tena Banjeglav, jedna od autorica publikacije "Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju. Vodič po Zagrebu u Drugom svjetskom ratu" predstavila je lokacije stradanja i otpora. U šetnji su sudjelovali veleposlanik Kanade Alan Bowman i veleposlanik Izraela Ilan Mor koji je predstavio kulturu komemoriranja u Izraelu.
Građani Zagreba mogli su, da su digli pogled, na kuli Lotrščak vidjeti crvenu zastavu koju je povodom godišnjice oslobođenja Zagreba i pobjede nad fašizmom istaknula Radnička Fronta.
"RF je izvjesio crvenu zastavu na Kuli Lotrščak kako bi time odao počast osloboditeljima Zagreba, svima koji su dali doprinos antifašističkoj borbi i svim žrtvama fašizma. Osim počasti Narodnooslobodilačkoj vojsci osudili su i rastući povijesni revizionizam i pozvali na borbu za društvo slobodno od diskriminacije i progona, ali i društvo kojem temelj neće biti privatni profit."
