Konferencijom u Zagrebu, kojoj su prisustvovali brojni predstavnici državnih institucija i nevladini aktivisti iz Hrvatske i regije, Centar za mirovne studije (CMS) obilježio je prvih 25 godina uspješnog rada.
- Tokom svog postojanja CMS se bavio očuvanjem i poboljšanjem ljudskih prava u brojnim oblastima. Uz podršku građanskom odgoju i obrazovanju na nacionalnoj razini, monitoringu i praćenju govora mržnje te provođenju politika suzbijanja diskriminacije, u idućem razdoblju prioritet će biti pokušaj zaustavljanja nasilnih praksi prema izbjeglicama i migrantima - rekla je programska voditeljica CMS-a Sara Lalić. CMS će se i dalje zalagati da se nasilna praksa sankcionira i da se na razini Europske unije donese politika kojom će se onima koji traže utočište omogućiti sigurni i legalni putevi.
Podsjetivši da je zakon o azilu donesen još 2003. a da je tri godine kasnije doneseno prvo rješenje, Lalić je naglasila da se u posljednjih nekoliko godina odnos izvršne vlasti prema organizacijama civilnog društva promijenio nagore uz sužen odnos prema djelovanju civilnog društva.
- CMS godinama upozorava na nasilne prakse policije na hrvatskim granicama, kao i na sve lošiji odnos drugih državnih institucija prema inicijativama civilnog društva. Za mnoge od njih postali smo nepoćudna organizacija. Osim toga, zadnjih desetak godina, od ulaska u EU, jako puno stagniramo, malo se financija izdvaja za suzbijanje diskriminacije i za zaštitu ljudskih prava. Institucije koje bi na tome trebale raditi su potkapacitirane, a izvršna vlast vrlo malo surađuje s civilnim društvom - rekla je i dodala da će CMS početkom oktobra početi strateško planiranje na kojem će se odlučivati o prioritetima u idućih pet godina.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter podsjetila je na s izazove kojima su se nevladine organizacije suočavale u posljednjih 25 godina, uz isticanje potrebe daljnje izgradnje i jačanja sustava zaštite ljudskih prava te na potrebu osiguranja neometanog djelovanja tih organizacija kao branitelja ljudskih i socijalnih prava.
- Podaci Agencije EU za temeljna prava pokazuju da u Hrvatskoj 31 posto nevladinih udruga nikada ili rijetko, a 33 posto ponekad, rade bez pritiska vlasti. To nas stavlja na negativno drugo mjesto u Europi, odmah iza Mađarske - rekla je Einwalter
Naglasivši da su građani danas nešto bolje upoznati s pravima nego ranije, ali da i dalje ne znaju kome se, kada i kako obratiti, pučka pravobraniteljica ukazala i na apatiju i manjak vjere da će doći do promjena nabolje.
- Mislim da bi nam svima bilo bolje da aktivnije radimo na zaštiti i promicanju ljudskih prava, da učimo o tome kada su nam prava povrijeđena, kamo otići, kome se obratiti i kako ih zaštititi, podvukla je Einwalter.
Rada Borić, izaslanica gradonačelnika i gradske Skupštine, podsjetila je da je CMS nastao iz antiratne kampanje i na njihovo zalaganje za mir. Naglasila je i da se CMS bavi najaktualnijim temama koje nisu poželjna za nosioce vlasti u društvu, kao i dobru suradnju CMS-a s gradskim vlastima Zagreba.
– Mnogo je toga urađeno za mir, a čeka nas još puno rada i pobjeda, naglasila je Borić.
U okviru konferencije održani su i paneli o transformaciji obrazovanja, o principu sustava azila i suzbijanju diskriminacije, govora mržnje i nasilja iz mržnje te zaštite socijalnih i ekonomskih prava.
Iva Zenzerović Šloser iz CMS-a podsjetila je na mirovne studije kroz koje je prošlo preko 800 ljudi od kojih su mnogi postali nosioci daljnjih aktivnosti CMS-a, brojne edukacije, seminare i treninge za aktiviste, pripadnike ugroženih grupa, novinare, nastavni personal … Po riječima Dražena Šimleše, obrazovni sustav u Hrvatskoj je nepovratno zaostao, a učenici žude za novim vještinama, pa su krcati svi tečajevi na kojima se one predaju. Na prednosti neformalnog obrazovanja i učenika i nastavnika ukazao je Nikica Torbica iz osječke organizacije Dkolektiv, dok je Helena de Karina iz riječke gimnazije naglasila da su učenici transformirajući element obrazovanja.
Na panelu koji se bavio azilom, Vedrana Baričević s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu kazala je da do danas pitanje tečajeva hrvatskog jezika za izbjeglice nije riješeno na odgovarajući način, te da ne postoji mogućnost prekvalifikacija što im onemogućava zapošljavanje. Sara Kekuš je podsjetila na slučaj poginule djevojčice Madine Hussiny te na niz nezakonitih pritisaka vlasti, od onemogućavanja kontakata s advokatom do kriminalizacije onih koji su pokušali javno progovoriti o tome, ali uz naglasak na pozitivnu ulogu medija u tom slučaju. U raspravi se saznao i podatak iz MUP-a da je ove godine primljeno 7.100 namjera za traženje međunarodne zaštite (azila), kao i da je u zemlji ukupno 21.852 ukrajinskih izbjeglica.
Na panelu o suzbijanju diskriminacije, govora mržnje i nasilja Tatjana Vlašić, zamjenica pučke pravobraniteljice, ukazala je da nisu sve diskriminirane skupine u fokusu javnosti, Franko Dota iz Zagreb Pridea podsjetio je na uspjeh zajedničkih tužbi protiv čelnih ljudi HNS-a zbog govora mržnje uz pitanje zašto se taj institut više ne koristi, kao i da je LBGT zajednica najbrojnija manjina u Hrvatskoj. Goran Selanec, sudac Ustavnog suda RH, istaknuo je da je razvoj zakonodavstva rezultat pritiska izvana, odnosno pristupnog procesa EU.
Na panelu o socijalnim i ekonomska pravima govorilo se o akcijama organizacija civilnog društva i sindikata, njihovom umrežavanju i suradnji u regiji, a mogla su se čuti i iskustva A11 - Inicijative za socijalna i ekonomska prava iz Beograda koja, po riječima Danila Ćurčića, ima niz mobilnih timova kojima pokušava pokriti slučajeve kršenja ljudskih i radničkih prava.
CMS je izrastao iz različitih oblika izravne izgradnje mira u zapadnoj Slavoniji gdje se 1996. prvi put i razgovaralo o osnivanju organizacije, da bi formalno bio osnovan godinu kasnije. CMS je, kako se navodi, organizacija civilnog društva koja štiti ljudska prava i teži društvenoj promjeni temeljenoj na vrijednostima demokracije, antifašizma, nenasilja, mirotvorstva, solidarnosti i jednakosti koristeći aktivizam, obrazovanje, istraživanje, zagovaranje i direktnu podršku. Vizija CMS-a je solidarno, otvoreno i nenasilno društvo čije institucije omogućavaju mir, socijalnu sigurnost, političku i ekonomsku jednakost te slobodu svih ljudi.
