Kako komentirate rasplet stanja u SKD-u Prosvjeta i kako će se to odraziti na riječki pododbor te organizacije?
Riječki pododbor godinama su mučili problemi, veliki raskoli i nesuglasice među članstvom uslijed toga što je sad već bivši predsjednik Jovica Radmanović bio izabran na potpuno nelegalan način – bio je promijenio bravu na vratima te za tridesetak osoba zabranio dolazak u prostorije Društva. Tako su se ti ljudi, mahom penzioneri koji su osnivači i članovi pododbora od osnutka, odjednom našli na ulici, premda su bili iznimno aktivni, puni volje i poleta kadgod je trebalo nešto učiniti, pripremiti, organizirati. SKD Vreteno je i nastalo kad su mi se obratili za pomoć, jer su se svi koji su ostali u Prosvjetinu pododboru morali prilagoditi načinu rada i komunikacije nelegalno izabranog vodstva. Ne bih mogla reći da se ondje nije ništa radilo: događalo se puno toga, organizirale su se izložbe i tribine, ali je pododbor bio izgubio svoju svrhu – postao je sve osim ogranka SKD-a. Bavilo se politikom, ekonomijom i sportom, no ponajmanje onim što je bit i osnovna svrha Društva: njegovanje i očuvanje naše kulturne baštine.
Odlukom Prosvjetina Glavnog odbora pododbor je raspušten, a za njegova je povjerenika imenovan jedan od urednika dječjeg časopisa Bijela pčela Đuro Budisavljević, koji je u SKD-u bio aktivan od samih početaka, a smatrali smo ga najprihvatljivijim kandidatom jer nije stranački aktivan. Međutim, još ne može preuzeti pododbor, jer se Radmanović sa svojim istomišljenicima ponaša kao da se ništa nije zbilo. Stoga se nadam da će novo Prosvjetino vodstvo pridonijeti i razrješenju situacije u Rijeci: mi nemamo namjeru te ljude isključiti iz rada kao što su to oni učinili nama, želimo samo ponovno normalno funkcionirati i raditi u prostorima u kojima smo to činili posljednjih četvrt stoljeća. Planova i predviđenih aktivnosti imamo puno. Ne mogu reći da ih dosad nismo ostvarivali, ali to se nije provodilo na dobar način. Sada ćemo nastaviti ondje gdje smo bili stali, jer Prosvjeta nikada nije ovisila o jednom čovjeku, pa neće ni ubuduće. Kad govorim o Društvu u cjelini, moram reći da je proteklih godinu i pol pritisaka na članove bilo i u drugim pododborima, pa su mi se tako obraćali ljudi kojima je doslovno bilo uskraćivano učlanjivanje u Prosvjetu. Sada smo donijeli odluku da se i to promijeni. Nažalost, u tome nismo imali podršku sada razriješenoga generalnog sekretara, koji je opstruirao odluke Glavnog odbora.
Koliko je SKD Vreteno bilo uspješno u organizaciji kulturnih aktivnosti?
Ponavljam da je ono oformljeno kao posljedica eliminiranja dijela Prosvjetina članstva iz aktivnosti: registrirani smo prije manje od tri godine, 25. juna 2016., pa ne možemo tražiti prostor ili financijsku potporu, no nekako se uspijevamo snaći. U muškoj i ženskoj pjevačkoj grupi te dramskoj i folklornoj sekciji imamo pedeset članova; unatoč tome što su to nerijetko stariji ljudi, ne manjka im volje i entuzijazma. A imamo i tristotinjak simpatizera, koji redovito prate naše aktivnosti. Te su aktivnosti određene mjesečnim programima, pa mogu reći da smo trenutačno jedno od najaktivnijih srpskih društava u Hrvatskoj. Sudjelujemo u svim manifestacijama vezanima uz očuvanje tradicije i kulture krajeva u kojima smo živjeli ili živimo, od Đedove kosidbe u Vrgnmostu, preko daljske Gužvarijade, do ljubljanskih Dana srpske kulture. Najmanje jednom mjesečno organiziramo i nastupamo na manifestaciji ‘Zapjevajmo da se čuje’, koju namjeravamo oplemeniti i nastupima folkloraša. Naša je dramska sekcija s humorističnom predstavom ‘Ličko prelo’, koja govori o nekadašnjem životu i običajima u tom ruralnom području Hrvatske, nastupila u Moravicama, Gomirju i Ljubljani. Vreteno ima podršku cijele srpske zajednice jer je ljudima ušlo u srce i dušu, pa ga kao samostalno društvo ne bi valjalo ukinuti unatoč tome što će se suradnja s Prosvjetom ponovno intenzivirati.
Kako je manifestacija ‘300 godina pravoslavlja u Rijeci’ odjeknula među ljudima srpske nacionalnosti u tom gradu i Primorsko-goranskoj županiji?
Prihvaćena je od gradskih, županijskih vlasti i od građana: posjećenost je bila fantastična, sa zanimanjem se pratilo sve izložbe i predstave, pa smo u takvoj atmosferi doista osjećali ono na što i imamo pravo, a to je prihvaćanje i uvažavanje autohtonosti naše kulture i tradicije u ovim krajevima.
