Put od Loznice do najstarijeg muzeja na otvorenom na ovim prostorima, ako računamo i epohu Kraljevine Jugoslavije, traje svega desetak minuta. Selo Tršić, rodno mjesto reformatora srpskoga jezika Vuka Stefanovića Karadžića, i danas je popularno izletište Lozničana, ali i mnogobrojnih putnika-namjernika, koji uz dobru kapljicu i obilan obrok žele i zalogaj kulture, historije i tradicije.

O Tršiću je sam Vuk rekao: "Ja sam se u Srbiji rodio i uzrastao i zato mi se čini da na svijetu nema ljepše zemlje od Srbije, niti ljepšeg mjesta od Tršića", i taj natpis će posjetitelje dočekati na ulazu u repliku originalne Vukove kuće, izgrađenu 1933. godine, pod rukovodstvom šabačkog profesora književnosti Živorada Popovića. Kažu da su originalna kuća, koja je tijekom Prvog srpskog ustanka nekoliko puta rušena do temelja, kao i imanje prodati, ali da je ognjište ostalo netaknuto "jer u ognjište se ne dira". Prilikom obnove kuće, kopanjem novog temelja na mjestu gde je ranije postavljen golemi krst od hrastovine, otkriveni su staro ognjište, verige i vatralj, koji su kasnije postali dio stalne izložbene postavke. Od tada se, skoro bez prestanka održava tradicionalna kulturna manifestacija Vukov sabor, a Republika Srbija je 1979. godine proglasila Vukovu spomen-kuću nepokretnim kulturnim dobrom od izuzetnog značaja.

Unatoč otporu, Vukov "Srpski rječnik" ostao je temeljno djelo srpske leksikografije. Opisivao je ne samo jezičke jedinice nego i običaje, priče i kulturu srpskog naroda i bio je kritiziran, ali i hvaljen zbog svoje preciznosti i bogatstva jezika

Oko same kuće, tu su i drugi objekti koji su činili tradicionalno srpsko domaćinstvo – vajati, kačare, mljekare, čardaci, ambari, vodenice, magaze, a tu je i minijaturna crkva. U širem području sela tu su još i Muzej jezika i pisma, Kuća pisaca, Muzejska postavka Vukovih sabora, Vuk i nauka, Radionica starih zanata, crkva brvnara Svetog Arhangela Mihaila, Vukova spomen-kuća sa okućnicom, apartmani za smještaj gostiju i suvenirnica.

Šetajući selom, posjetioci mogu pročitati brojne Vukove citate, kao što su: "Brat je mio, koje vjere bio", "Blago onom tko zna da ne zna, a hoće da zna", "Zlo činiti, a dobru se nadati, nije moguće".

Kustosi muzeja, koji se prostire na preko pet hektara, reći će da su u Tršiću sadržaji vremenom obogaćivani objektima narodne arhitekture, novima izložbama, eksponatima, radionicom starih zanata, multimedijalnom učionicom, postavkama vezanim za etnologiju i jezik. Napominju da su najveće izmjene urađene u vrijeme obilježavanja 200. godišnjice Vukovog rođenja 1987. godine. Tada je podignuto nekoliko objekata narodnog graditeljstva u kojima su smješteni Muzej Vukovih sabora, opančarska i krojačka radnja, kao i galerija, te godine otvoreni su knjižara, biljna apoteka, gostinska kuća (danas Kuća pisaca) i recepcija, a u Vukovom je dvorištu postavljen još jedan vajat.

Sama unutrašnjost Vukove kuće asketski je uređena, i u njoj su eksponirani predmeti karakteristični za svakodnevni život u srpskom selu u 18. i početkom 19. stoljeća. Pod niskim stropom su dvije prostorije. Ispred nje je odžaklija, sagrađena od hrastovih talpi.

(Foto: Eldin Hadžović) 

Direktorica lozničkog Centra za kulturu Vuk Karadžić, inače sarajevska studentica i akademska slikarka, Snežana Nešković Simić, kaže nam da se na godišnjoj razini u Tršiću održava oko 250 različitih kulturnih i inih manifestacija i da je raspored dešavanja iznimno gust. Ovih dana se u Tršiću održava Đački Vukov sabor, najmasovnije okupljanje đaka u Srbiji, kada se održavaju razna takmičenja, dječje predstave, literarne i druge radionice, poput kaligrafskih i slikarskih, etnomuzikoloških, pa čak i tkalačkih. Ovogodišnji, 53. po redu, održava se od 23. do 25. maja u organizaciji Grada Loznice i Centra za kulturu Vuk Karadžić.

- Ja sam optimista, inače ne bih bila ovdje, ne bih radila to što radim. To treba tako posmatrati. Sve što radimo ovdje, radimo za buduće naraštaje. Objekti oko nas stari su i njihovo održavanje je veliki posao, i to sve od nas zavisi - kaže za Novosti direktorica Nešković Simić, dodajući da, pored Vukove kuće, Kulturni centar obuhvata još šest ustanova u samom gradu Loznici, kao i spomen-kompleks na Ceru, posvećen Prvom svjetskom ratu, kao i znameniti manastir Tronoša, koji na tom prostoru postoji od 14. stoljeća.

U Tršiću djeluje i Obrazovno-kulturni centar, koji također nosi ime Vuka Karadžića i organizira brojne događaje, koji podrazumijevaju okupljanja đaka i studenata iz Srbije, ali i iz Bosne i Hercegovine pa, kako nam priča direktorica OKC-a Aleksandra Purić, i iz Hrvatske.

(Foto: Eldin Hadžović) 

- Interesovanje je zaista veliko, deca nam se dobrovoljno prijavljuju za različite radionice. Pored robotike i vještačke inteligencije, imamo školu lingvistike, koja se bavi žargonizmima i frazeologizmima u odnosu na standardni srpski jezik. Pored toga, imamo istoriju srpske kulture, folkloristiku i etnomuzikologiju, klasike srpske književnosti, radionicu za učenike koji su osvojili nagrade u takmičenjima iz srpskog jezika, sve za srednjoškolce. Pored toga, imamo i programe, radionice i terensku praksu za studente lingvistike, etnologije, kao i za studente filoloških fakulteta - govori Purić za Novosti.

Rad Vuka Stefanovića Karadžića nije uvijek bio slavljen kao što je danas. Vukovi suvremenici su žestoko kritizirali objavljivanje "Srpskog rječnika", i to ne samo zbog priključivanja latiničnog slova "j" novoj srpskoj azbuci, već i zbog uvođenja "bestidnih sadržaja" u jezik. Znamenit je slučaj mitropolita Stratimirovića, koji je javno spaljivao primjerke rječnika, dok moderne interpretacije, kakvu je iznio dr. Branko R. Zlatković iz beogradskog Instituta za književnost i umjetnost, smatraju da su pravi uzroci otpora protiv Vukovog djela ležali u strahu od približavanja Srba katolicima i Austriji te odvajanja od pravoslavlja i Rusije.

Unatoč otporu, Vukov "Srpski rječnik" ostao je temeljno djelo srpske leksikografije. Opisivao je ne samo jezičke jedinice nego i običaje, priče i kulturu srpskog naroda. Rječnik je bio kritiziran, ali i hvaljen zbog svoje preciznosti i bogatstva jezika. Usprkos teškom procesu stvaranja i velikim izazovima, "Srpski rječnik" Vuka Karadžića ostao je jedno od najvažnijih djela srpske književnosti i kulture, kao temelj modernog srpskog jezika i leksikografije.

Klikom na naslovnu fotografiju pogledajte sve slike u galeriji.