I 12 godina od održavanja prvih izbora za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina postoji mnogo problema koje treba riješiti, zaključili su učesnici okruglog stola ‘Različite boje, ista ekipa: vedre boje Hrvatske’, koji je u organizaciji GONG-a i Instituta STINE održan u Hrvatskom saboru.

Prema riječima Dragana Zelića iz GONG-a, prioritet je donošenje zakona o radu manjinskih vijeća i predstavnika kojim bi se regulirala njihova prava i djelokrug rada.

- Treba inzistirati na jednoznačnom registriranju manjinskih udruga, pitanju broja biračkih mjesta kojih je premalo, informiranju u medijima i pitanju biračkih popisa pripadnika nacionalnih manjina. S ovim zaključcima ćemo se obratiti Saboru i Vladi RH - rekao je Zelić.

- Okrugli stol smo organizirali kako bi motivirali pripadnike nacionalnih manjina za izlazak na predstojeće izbore za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina, promovirali etničku i kulturnu raznolikost te uvažavanje i toleranciju kao faktore koji doprinose razvoju Hrvatske - dodao je Zelić, ističući da predizborna kampanja nije vidljiva u medijima, koji o ovim izborima, uz časne izuzetke, uopće ne izvještavaju.

- Mogu se stvoriti idealni uvjeti za rad vijeća i predstavnika, ali ako je društvena atmosfera usmjerena protiv pripadnika nacionalnih manjina, onda se udaljavamo od europskih vrijednosti – upozorio je direktor GONG-a i dodao da su izbori održani u 2011. godini i pored lošeg ljetnog termina i malog broja biračkih mjesta imali odziv od 11 posto koji se u nekim sredinama kretao i do 53 posto.

- Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina predviđa kulturnu autonomiju, političko predstavljanje i manjinsku samoupravu koja je najslabiji dio primjene - rekao je saborski zastupnik i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, zagovarajući donošenje dodatnog zakon o manjinskim vijećima kojim bi se sveobuhvatno regulirala sva pitanja.

- Ti bi se pomaci postigli i kad bi država osigurala adekvatan prostor za davanje informacija o izborima za manjinska vijeća i predstavnike – dodao je Pupovac.

Saborski zastupnik SDSS-a upozorio je na pogoršanje atmosfere u društvu, kao i na konkretne probleme, odnosno činjenicu da će birači u Zagrebu morati prijeći i po nekoliko kilometara do biračkog mjesta, a birači iz manjih sredina i po nekoliko desetina kilometara. Podsjetio je na Deklaraciju o nesnošljivosti i etnocentrizmu u Hrvatskoj koju su nedavno donijeli predstavnici manjina, a o kojoj su osim ‘Novog lista’, nekih lokalnih i manjinskih medija izvijestili samo desno orijentirani portali s ciljem napada na manjine.

- Time se šalje poruka da pitanje tolerancije te što manjine misle o društvenim procesima uopće nije relevantna stvar. Društvo koje nema ovu vrstu obzira, nema pravo govoriti o društvenom bogatstvu, kao ni govoriti o navodno najboljoj regulativi za manjinska prava - kazao je Pupovac, dodajući da se informiranje ne može svoditi samo na GONG i Savjet za nacionalne manjine RH. Na kraju je ipak izrazio optimizam i naglasio da će na ovogodišnjim izborima, koji će se održati 31. maja, biti zabilježen veći odziv nego prije četiri godine.

Predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin govorio je o medijskoj šutnji koja prati predizborne dane.

- Priznavanje prava participacije nacionalnih manjina jedan je od ključnih uvjeta zaštite manjina u suvremenoj demokraciji i nadam se da će manjinski izbori medijski biti dovedeni u ravnopravniji položaj. Ne može se očekivati da mediji ovim izborima posvećuju pozornost kakvu posvećuju parlamentarnima, ali mora se naglasiti značaj upravljanja na lokalnoj razini putem vijeća i predstavnika - rekao je Hrvatin.

- Sintagma ‘praznik demokracije’ lijepo zvuči, ali se ona potvrđuje samo ako postoji odaziv i svijest o važnosti tih izbora i promjena koje se na taj način mogu postići kod pripadnika nacionalnih manjina - rekao je Hrvatin.

- Za ove izbore registrirano je preko 300.000 birača, predstavnike ih bira 24.399, a članove vijeća 278.932, ukupan broj kandidata je 6454, što je otprilike kao i na izborima 2011. Manjine imaju zakonsko pravo na 314 vijeća, a održavaju se izbori za 288, dok se od zakonski mogućih 235 bira 173 predstavnika. Odnos muškaraca i žena je još uvijek 70 naprema 30 posto, ali je to ipak povećanje broja žena - rekao je Hrvatin, ističući da je od 800 biračkih mjesta najviše njih u Osječko-baranjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji.

Prema riječima predsjednika Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Aleksandra Tolnauera, stečena prava nisu vječna i na njima treba raditi kako bi se očuvao njihov standard.

- Realizacija vladavine prava u sebi sadrži kriterij sudjelovanja svih slojeva društva u donošenju svih relevantnih društvenih odluka. Priznavanje prava participacije nacionalnih manjina jedan je od ključnih uvjeta zaštite manjina u suvremenoj demokraciji - objasnio je Tolnauer.

Zastupnik Furio Radin također je govorio o atmosferi u društvu, ali i manjkavosti u zakonskoj regulativi, pa se pravo na vijeće u nekim sredinama određuje postotkom manjina koje žive na tom području.

U raspravi su učestvovali i zastupnik Vladimir Bilek, predstavnici gradskih vlasti Rijeke i Zagreba koji su govorili o uspješnosti manjinske samouprave u njihovim sredinama, kao i brojni manjinski aktivisti koji su navodili konkretne primjere i probleme. Rasprava je bila vrlo konstruktivna, što je i bio razlog da Zelić naglasi potrebu održavanja takvih skupova i to ne samo prije izbora.

Okrugli stol održao se u sklopu edukativne kampanje koju GONG i Institut STINE provode uoči izbora za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina 31. maja, a cilj kampanje je educirati pripadnike nacionalnih manjina o važnosti manjinskih izbora i potaknuti ih na aktivno sudjelovanje na izborima uz unapređenje rada vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u idućem mandatu.