Usprkos nizu nejasnoća vezanih uz novopokrenuti studij ‘Demografija i hrvatsko iseljeništvo’, kao i na još uvijek neriješen status Hrvatskih studija gdje bi se od rujna trebao izvoditi, od ljeta je ipak počeo upis studenata na najavljenu studijsku grupu. Premda bi se u nekim sređenijim državama moglo očekivati da će sveučilišno i državno vodstvo još jednom – barem nakon pisanja Novosti prije mjesec dana – preispitati najavljene teme o kojima će studenti učiti na kolegijima poput onoga ‘Hrvatski velikani u iseljeništvu’ u kojem su pod ‘velikane’, ‘istaknute mecene’ i ‘karitativne radnike’ svrstani notorni pripadnici ustaškog pokreta poput Ive Rojnice, Vinka Nikolića i Ive Korskog, u Hrvatskoj to nije slučaj. Na pitanje Novosti nadležnim tijelima o spornim silabijama dobili smo neodređene odgovore u kojima se pozivaju na nenadležnost i sveučilišnu autonomiju.
Početkom srpnja sporni studij bez većih problema prošao je na Vijeću društveno-humanističkog područja Sveučilišta u Zagrebu i još lakše na Senatu Sveučilišta
Prema riječima Marija Grčevića, pročelnika Hrvatskih studija, zanimanje za studiranje na dvopredmetnom studiju ‘Demografija i hrvatsko iseljeništvo’ do 15. srpnja iskazalo je devetoro studenata. Grčević smatra, kako je kazao na Hrvatskom radiju, da to nije mala brojka s obzirom na ‘otežane uvjete prijave’, odnosno činjenicu da spomenuti studij nije ponuđen u sustavu ‘Postani student’ preko kojeg se maturanti inače prijavljuju, nego se do njega može doći isključivo preko internetskih stranica Hrvatskih studija. Inače, predviđen je upis 25 studentica i studenata iz nacionalne kvote plus još deset za Hrvate iz inozemstva.
Osim očiglednog manjka zanimanja studenata, zapelo je na činjenici da nadležno Ministarstvo znanosti i obrazovanja još nije dobilo odluku Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj koje mora odobriti njegovo stavljanje u Upisnik studijskih programa. Početkom srpnja sporni studij bez većih problema prošao je na Vijeću društveno-humanističkog područja Sveučilišta u Zagrebu i još lakše na Senatu Sveučilišta. Isto se, prema informacijama koje imaju Novosti, nešto kasnije dogodilo i na Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj čime je omogućeno da sporni studij postane dio Upisnika. Iz Ministarstva su nam odgovorili da još nisu dobili odluku Nacionalnog vijeća, ali da znaju da je zatražena te da će nakon odobrenja upisati studij u Upisnik. ‘Napominjemo kako je Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju javnim sveučilištima omogućeno da, poštujući odredbe Zakona i drugih propisa, donose odluku o pokretanju i izvode studijske programe te Vas stoga za detalje upućujemo na Sveučilište u Zagrebu’, poručili su nam iz Ministarstva.
Grčević se još pohvalio da je studij zamišljen još 2016., a da ga je godinu dana kasnije osobno podržao i premijer Andrej Plenković. Potužio se, doduše, da se treba još kadrovski popuniti, ali da će biti raznovrstan i interdiscipliniran s ciljem ‘da ne ostanu zaboravljeni svi oni poznati i nepoznati Hrvati koji su se više desetljeća u emigraciji, daleko od Hrvatske, borili za njeno ostvarenje i samostalnost’.
Procedura je, dakle, uspješno provedena i studenti prve godine uskoro bi trebali sjesti pred katedru s koje će im, uz nacionalističkog demografa Stjepana Šterca, predavati osobe poput desničarski orijentiranog povjesničara Josipa Jurčevića, njegove supruge Katice Jurčević, demografa Anđelka Akrapa, bivšeg državnog tajnika za demografiju Marina Strmote… Problem je, međutim, što će se nastava ‘Demografije i hrvatskog iseljeništva’ izvoditi na Hrvatskim studijima čiji neriješeni status bi mnoge studente mogao odbiti od prijavljivanja. Hrvatski studiji, naime, nisu prošli reakreditaciju koju provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Kako nam je objašnjeno u Ministarstvu, postupak reakreditacije započet u akademskoj godini 2013/2014. još nije dovršen. U prosincu 2014. naloženo je Hrvatskim studijima da isprave uočene nedostatke u roku od najmanje tri godine. Visoko učilište podnijelo je u tom roku Agenciji očitovanje u kojem se tvrdilo da su nedostaci ispravljeni, pa je Agencija u svibnju 2018. donijela novu akreditacijsku preporuku koju Ministarstvo nije prihvatilo, upozoravajući na previde i pravni status Hrvatskih studija. Od tada traje pravi ping-pong na relaciji Ministarstvo - Agencija koji je zasad završen stavom Ministarstva HNS-ovke Blaženke Divjak po kojem Agencija ne može donijeti pozitivnu akreditacijsku preporuku. ‘Pitanje završavanja postupka još uvijek je otvoreno, no procjena je Ministarstva da pravni status sveučilišnog odjela Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu nije u skladu s propisima’, odgovorili su Novostima iz Ministarstva, dok iz Agencije šturo kažu da je Akreditacijski savjet donio mišljenje temeljem kojeg je Agencija 2018. godine Ministarstvu uputila akreditacijsku preporuku i da sada čeka rješenje ishoda reakreditacije.
Problem je u činjenici da kao sveučilišni odjel Hrvatski studiji ne smiju pokrivati sedam znanstvenih područja, već samo jedno. Za pokrivanje više znanstvenih polja trebali bi biti fakultet na čemu intenzivno rade još od osnivanja početkom 1990-ih, ali to im još uvijek nije uspjelo. Usprkos neriješenom statusu, Hrvatski studiji uporno zapošljavaju nove profesore. Jedan od njih, najavili su, bit će i sam Šterc, kao voditelj studija ‘Demografije i hrvatskog iseljeništva’, a novo zaposlenje, piše Novi list, dobio je i bivši ministar Pavo Barišić koji je postao redoviti profesor u trajnom zvanju na Odsjeku za filozofiju. Barišića je nakon afere sa samoplagiranjem doktorske disertacije naslijedila Divjak, a Sveučilište u Augsburgu je uz konstataciju da postoje ‘velike formalne manjkavosti disertacije’ objavilo da neće poduzimati daljnje mjere protiv njega.
Prema pisanju Novog lista, samo u protekloj akademskoj godini primljeno je više od 60 mahom starijih profesora, što Hrvatske studije svrstava među apsolutne rekordere u akademskoj zajednici. Iz Ministarstva odgovaraju kako se ni u pogledu zapošljavanja nastavnika ne radi u skladu sa zakonom, jer na Hrvatskim studijima rade nastavnici, znanstvenici i suradnici iz većeg broja područja i polja znanosti. Ministarstvo je najavilo i da će zatražiti očitovanje pred pokretanje upravnog nadzora. Upozoravaju da je za nova zapošljavanja nužna suglasnost nadležnog ministarstva koju Hrvatski studiji nemaju, ‘iako su zabilježena nova zapošljavanja i povlačenje proračunskih sredstava za njihove plaće’. Iz Agencije pak kažu da su nova zapošljavanja bila preporuka Stručnog povjerenstva za dobivanje reakreditacije kako bi došlo do smanjenja nastavnog opterećenja, ali da nemaju uvid u eventualna nova zapošljavanja provedena u posljednjih godinu dana.
Da se razriješi ova situacija u kojoj Hrvatski studiji i dalje funkcioniraju jer imaju dopusnicu, a ne bi smjeli jer im nedostaje reakreditacija i još zapošljavaju bez potrebne suglasnosti, Ministarstvo obrazovanja je zatražilo očitovanje Ministarstva financija, podnijelo zahtjev za proračunskim nadzorom nad Sveučilištem i pokrenulo postupak obustave samovoljnog prijavljivanja novozaposlenih.
