Novosti su u posjedu dokumenta kojim je čelni čovjek MUP-a Davor Božinović dogovorio novu suradnju s Hansom Leijtensom, izvršnim direktorom Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu Frontex. Dokument pod naslovom "Memorandum o razumijevanju u području vraćanja između RH i Frontexa" potpisan je 8. lipnja u Luksemburgu, svega mjesec dana nakon što je međunarodna organizacija Human Rights Watch od Leijtensa zatražila da razmotri mogućnost obustave daljnjeg rada Frontexa u Hrvatskoj.

U opširnom izvještaju objavljenom početkom svibnja 2023. – sastavljenom od iskaza više od stotinu izbjeglica i drugih migranata, među kojima i djece bez pratnje, a koje je hrvatska policija u prethodnom razdoblju nasilno protjerala prema Bosni i Hercegovini, i to bez procjene njihovih zahtjeva za azilom – iz Human Rights Watcha su pozvali na aktivaciju članka 46. Uredbe o Frontexu. Njime je, naime, propisano da bi čelni čovjek Agencije za graničnu i obalnu stražu trebao obustaviti, odnosno ne pokretati nove operacije u zemljama u kojima su zabilježena teška i konstantna kršenja temeljnih prava, uključujući i ono na pristup međunarodnoj zaštiti. Zbog tih je razloga Frontex već suspendirao svoje aktivnosti u Mađarskoj 2021. godine, a u toku je isti postupak za Grčku.

"Izvršni direktor trebao bi obavijestiti Upravni odbor Frontexa i hrvatske vlasti o namjeri da aktivira članak 46. u slučaju da Hrvatska ne učini konkretna poboljšanja na polju zaštite prava te prekine njihove zlouporabe u roku od tri mjeseca od objave ovog izvještaja", poručili su iz HRW-a, uz napomenu da bi izvršni direktor agencije trebao ozbiljno razmotriti sve navode o zlostavljanima na ovdašnjim granicama, uključujući izvještaje međunarodnih i lokalnih organizacija, udruga civilnog društva i medija.

No Hans Leijtens, koji je po stupanju na dužnost proljetos izjavio da će smjernice za njegov budući rad biti poštovanje temeljnih prava i transparentnost, prešao je preko upozorenja, kao i izvještaja o pushbackovima koje policija i dalje provodi, kako na hrvatskim, tako i granicama drugih zemlja regije, te dogovorio novu suradnju s domaćim vlastima. Time ne samo da je dao podršku dosadašnjem načinu rada Božinovićevog MUP-a, nego je, ako je uopće i bilo ikakve sumnje da će biti drugačije, nastavio stopama Fabricea Leggerija, svog prethodnika na čelu Frontexa. Leggeri je, podsjetimo, lani dao ostavku nakon što je dokazano da je Agencija za njegova mandata bila upletena u masovna ilegalna protjerivanja izbjeglica u Egejskom moru.

Božinovićev i Leijtensov potpis na Memorandumu

Memorandumom o razumijevanju, koji su Novosti dobile temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, zapravo je formaliziran nastavak suradnje s Frontexom u području – Božinovićevim rječnikom – "vraćanja državljana trećih zemalja koji nezakonito borave u Republici Hrvatskoj".

U svrhu provedbe postupaka vraćanja, odnosno deportacija migranata, propisano je da će Frontex na teritoriju Hrvatske raspoređivati vlastite "stručnjake za vraćanje na razdoblje od šest mjeseci", a prije dolaska svakog novog kontingenta procjenjivat će se da li postoji potreba o prilagodni njihovog broja, mjestima i zadaćama djelovanja ili pak za okončanjem cijele operacije. Pritom, "cilj podrške koju pruža Agencija nije preuzeti nacionalne obveze", već "prije svega pružanje podrške u vraćanju dok se od RH očekuje da istovremeno radi na povećanju unutarnjih kapaciteta i sposobnosti za adekvatan odgovor na potrebe koje su utvrđene u području vraćanja".

Dotad će im Frontexovi stručnjaci pružati operativnu pomoć u provedbi deportacija, a od Hrvatske se, piše dalje, očekuje da osigura brzo i odgovarajuće postupanje "u slučajevima kada stručnjaci odrede migrante koji se žele dobrovoljno vratiti", uz mogućnost korištenja redovnih ili čarter letova. RH se u istom navratu poziva na sudjelovanje u Frontexovim operacijama vraćanja, kao i da razmotri sudjelovanje u radnim skupinama država "vezanima za suradnju u pogledu vraćanja i readmisije s tijelima trećih zemalja".

Izvršni direktor Frontexa Hans Leijtens (Foto: Monasse Thierry/AMDBZ/ABACA)

U dokumentu stoji da će sva praktična rješenja, kao i ostale specifične zadaće biti definirane na posebnom tehničkom sastanku između RH i Frontexa, a koji, prema dostupnim nam informacijama, još nije održan. Međutim, Božinović se 13. srpnja na sjednici Vlade, na kojoj su premijer Andrej Plenković i njegovi ministri donijeli Zaključak o upoznavanju s Memorandumom o razumijevanju, pohvalio da će u Hrvatsku doputovati šest Frontexovih stručnjaka, od kojih će troje biti zaduženo za savjetovanje, dvoje za suradnju s trećim zemljama i jedan za "pružanje podrške sustavima vraćanja". Nešto ranije objasnio je i da će Frontex u narednom razdoblju "biti jedna od glavnih poluga za sve članice EU-a kada je u pitanju povratak onih koji ne udovoljavaju kriterijima za međunarodnu zaštitu u zemlje iz kojih su došli". To ne uključuje samo zemlje njihova podrijetla, dodao je ministar, "nego i sigurne treće zemlje".

Znamo da Hrvatska već sedam godina nezakonito postupa prema izbjeglicama i drugim migrantima – i u prvoj polovici ove godine zabilježeno je više od tisuću nezakonitih protjerivanja – ističe Sara Kekuš

Iz ljudskopravaške perspektive, kaže Sara Kekuš iz Centra za mirovne studije, suradnja koju su dogovorili Božinović i Leijtens itekako zabrinjava.

- Znamo, naime, da Hrvatska već sedam godina nezakonito postupa prema izbjeglicama i drugim migrantima – i u prvoj polovici ove godine zabilježeno je više od tisuću nezakonitih protjerivanja, a dokazi o novim problematičnim praksama stalno izlaze u javnost – govori Kekuš, koja također ističe da bi s obzirom na navedeno Frontex trebao suspendirati postojeće i ne pokretati nove operacije u Hrvatskoj.

Podsjeća da u Uredbi o Frontexu stoji i kako ta agencija treba ispunjavati svoje zadaće uz potpuno poštivanje temeljnih prava, što već godinama nije slučaj.

- Dapače, vidimo da je Frontex involviran u opetovana i ozbiljna kršenja ljudskih prava diljem EU-granica. Njihova prisutnost i zabrinjavajući opseg ovlasti u susjednim nam državama, a koje još nisu članice Unije, također ne ulijevaju povjerenje da će dogovorena suradnja počivati na poštivanju prava i dostojanstva migranata na hrvatskim granicama i teritoriju - govori ona.

Sara Kekuš (Foto: Facebook)

Sara Kekuš objašnjava da potpisani memorandum proizlazi iz dogovora Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove EU-a o glavnim uredbama koje se tiču azila i migracija. Europska komisija još je u ožujku usvajanjem petogodišnjeg strateškog okvira za Europsko integrirano upravljanje granicama (EIBM), a koji počiva na uzajamnom priznavanju odluka o povratku, učinkovitijim vraćanjima i poticajima za dobrovoljne povratke, najavila jačanje uloge Frontexa u tim postupcima. Sva je prilika i da će i novi EU Pakt o migracijama i azilu naposljetku biti skrojen tako da u što većoj mjeri olakša deportacije migranata neželjenih u Uniji, o čemu smo već detaljno pisali.

Aktivistkinja CMS-a dodaje da je djelovanje Frontexa općenito, pa tako i u Hrvatskoj, obavijeno velom tajni. No poznato je da su njihovi pripadnici proteklih godina bili prisutni u nekoliko postaja hrvatske granične policije u svojstvu podrške pri upravljanju granicama, uglavnom u kontroli dokumenata, ukradenog materijala, identifikaciji droga i eksploziva, nerijetko u pratnji pasa. Hrvatski teritorij, odnosno kopnene i morske granice također su nadlijetali njihovi dronovi, helikopteri i avion opremljeni termovizijskim kamerama i drugom najsuvremenijom opremom.

Budući da su u tom periodu konstantno pristizala svjedočanstva o pushbackovima na granicama s BiH i Srbijom, Human Rights Watch se i ranije obraćao Frontexu. U svibnju 2019. tadašnji izvršni direktor Leggeri pismom im je potvrdio da Agencija od srpnja 2018. ima sustav zračnog nadzora na hrvatsko-bosanskoj granici, ali je poručio da službenici Frontexa nisu otkrili nijedan događaj koji bi ukazivao na kršenja ljudskih prava na tom području.

Naredne godine i Frontexov Savjetodavni forum za temeljna prava, tijelo koje okuplja predstavnike europskih institucija, međunarodnih organizacija i udruga civilnog društva, izrazio je zabrinutost zbog nastavka rada agencije u Hrvatskoj "s obzirom na dosljedna izvješća o policijskom nasilju i pushbackovima hrvatskih vlasti koja su dokumentirali mediji i razne organizacije, uključujući one zastupljene u Savjetodavnom forumu". Međutim, čelni ljudi Agencije prešli su i preko tog upozorenja.

Angažman Frontexa u Srbiji definitivno nije dovoljno transparentan. Policijske akcije "čišćenja" skvotova i nasilje na severu zemlje intenzivirali su se od momenta kada je Frontex došao u ovu regiju – kaže Milica Švabić iz beogradskog Klikaktiva

U povijesti Europske unije ne postoji nijedna druga agencija čije su ovlasti i budžet tako ekstenzivno rasli kao što je to slučaj s Frontexom. Od 2004. godine, kada je osnovan u Varšavi kao tijelo zaduženo za kontrolu vanjskih granica Unije, Frontex je u međuvremenu izrastao u jednu od najmoćnijih agencija Europske komisije, svojevrsnu personifikaciju represivne migracijske politike, koja trenutno godišnje raspolaže s oko 1,6 milijardi eura i ima vodeću ulogu u deportacijama, suradnji s trećim zemljama te kontaktima s vojnom i sigurnosnom industrijom. Frontex je posljednjih godina regrutirao i vojsku graničara koji mogu baratati oružjem, a cilj agencije je da do 2027. ustanovi i stalnu rezervu s 10.000 pripadnika pogranične policije.

Paralelno s ovlastima rastao je i broj ozbiljnih optužbi na njihov račun. Zbog netransparentnosti u poslovanju jedno vrijeme im je bilo blokirano odobrenje proračuna, a istragu protiv Frontexa potom je otvorio Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF). Nastavile su se nizati i prijave zbog teških povreda prava izbjeglica: osim za sudjelovanje u spomenutom protjerivanju najmanje 957 tražitelja azila u Egejskom moru u periodu od ožujka do 2020. do rujna 2021., sumnjiči ih se za suradnju s libijskom obalnom stražom, povezanu s lokalnim paravojskama koje migrante masovno zarobljavaju i muče u logorima. Krajem lipnja 2023. pokrenuta je i istraga o ulozi Frontexa u jednom od najsmrtonosnijih brodoloma, u kojem je istog mjeseca kraj obale Grčke stradalo više od 500 migranata. Postoje, naime, dokazi da je Frontex znao za preopterećeni brod i da je trebao na vrijeme pokrenuti akciju spašavanja. No iz agencije uporno prebacuju odgovornost na grčke vlasti.

Sve veći broj optužbi na račun Frontexa dolazi iz Srbije, čije je vodstvo prvi sveobuhvatniji sporazum s tom europskom agencijom sklopilo 2019. Njime je članovima misije te europske agencije de facto dana ovlast da primjenjuju silu, a problematičan je i dio sporazuma kojim je pripisano da uživaju imunitet od kaznenog progona u Srbiji u odnosu na djela koja "izvrše prilikom i u svrhu obavljanja službenih dužnosti tokom akcija koje se sprovode u skladu s operativnim planom". U slučaju navoda o izvršenom kaznenom djelu članova tima, srpski MUP o tome mora bez odlaganja obavijestiti izvršnog direktora Frontexa i nadležno tijelo matične mu zemlje članice, a izvršni direktor je taj koji potvrđuje da li dotično djelo počinjeno prilikom obavljanja službenih dužnosti, stoji u spornom sporazumu.

Milica Švabić (Foto: Dejan Kožul)

Prema informacijama kojima raspolažu aktivisti za ljudska prava, pripadnici Frontexa proljetos su sudjelovali u nasilnim deložacijama migranata koji su privremeni krov nad glavom pronašli u napuštenim objektima na sjeveru Srbije i u njihovom premještanju na jug, tj. što dalje od vanjske EU-granice.

- Angažman Frontexa u Srbiji definitivno nije dovoljno transparentan i mi o njihovim aktivnostima zapravo saznajemo od samih izbeglica, radom na terenu i iz različitih drugih izvora. Policijske akcije "čišćenja" skvotova i nasilje na severu zemlje intenzivirali su se od momenta kada je Frontex došao u ovu regiju – kaže za Novosti Milica Švabić, pravnica iz beogradskog Klikaktiva – Centra za razvoj socijalnih politika.

Dodaje kako aktivisti Klikaktiva sve češće slušaju svjedočanstva o nasilnim protjerivanjima i na južnim granicama zemlje.

- Međutim, Frontex kao i druge EU-institucije o tome ćute, a zemlje zapadnog Balkana uvek predstavljaju kao pouzdane partnere Evropske unije u tzv. upravljanju migracijama koje sa sobom neminovno povlači kršenje osnovnih ljudskih prava tražilaca azila. Zbog svega se stiče se utisak da je uloga zapadnog Balkana isključivo da bude tampon zona i čuvar Tvrđave Evrope - govori Švabić.

Nedavno je najavljeno da će Srbija sklopiti novi sporazum s Frontexom po kojem će pripadnici agencije imati još veće izvršne ovlasti, a potpisivanje novih aranžmana predviđeno je i s Crnom Gorom, Albanijom, BiH i Sjevernom Makedonijom. Milica Švabić očekuje da će se to prije svega odraziti na povećan broj deportacija s ovog područja, što je, podsjeća, i najavljeno u okviru novog Pakta o migracijama i azilu.

Sara Kekuš pak smatra kako je pakt bio prilika za transformaciju postojećeg rada Frontexa, no i da je ona propuštena.

- Da bi opravdao svoje postojanje, Frontex mora poštivati temeljna prava te europsko i međunarodno pravo, djelovati isključivo na teritoriju EU-a i to transparentno. Nastavak i produbljenje postojećeg načina rada predstavlja, nažalost, samo dodatnu prijetnju dostojanstvu, sigurnosti i pravima osoba u pokretu – zaključuje Kekuš.