U 93. godini, od posljedica koronavirusa, u bolnici u Beogradu umro je Borisav Jović, nekadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ i najbliži suradnik Slobodana Miloševića, objavila je Radiotelevizija Srbije.

Imao je bogatu političku karijeru s istaknutom ulogom krajem 80-ih godina kada je došlo do raspada Jugoslavije i niza ratova između nekadašnjih republika. Bio je ambasador SFRJ u Italiji da bi 1983. bio izabran za potpredsjednika Skupštine Srbije i 1988. za predsjednika, da bi godinu dana kasnije bio izabran za predstavnika Srbije u Predsjedništvu SFRJ kojim je predsjedao do 1991. Podnio je ostavku nakon što Predsjedništvo SFRJ nije odobrilo prijedlog Štaba Vrhovne komande Oružanih snaga o uvođenju izvanrednog stanja u zemlji, ali Narodna skupština Srbije nije prihvatila njegovu ostavku.

Stjepan Mesić, predsjednik Predsjedništva SFRJ u drugoj polovini 1991. godine, rekao je za BBC na srpskom jeziku da je Jović bio "dobar čovjek, ali hipnotiziran Slobodanom Miloševićem".

"Nema on ostavštinu, pamtit ću ga po tome što je prenosio Miloševićevo mišljenje. Nije on imao svog mišljenja. Šteta što Jović kao obrazovan čovjek nije imao više samostalnosti. Kad god smo imali bilo kakvo glasanje u Predsjedništvu, on bi odlazio na konzultacije s Miloševićem i onda čim se uhvati za vrata ja mu kažem: `Boro, pozdravi Miloševića", sjeća se Mesić.

"Bora je meni rekao `nas Srbi u Hrvatskoj ne zanimaju, nas vaša teritorija ne zanima, nas zanima 63 posto Bosne i Hercegovine, to je bilo srpsko, to je srpsko i to srpsko mora ostati. I to je to što je vodilo Miloševića u taj rat, koji je u stvari razbijao Jugoslaviju, a on je varao svijet govoreći da se bori za Jugoslaviju, samo ne znam čime. Varao je, kaže, i Srbe tvrdnjama da će živjeti u istoj državi. Nije to krenulo od Miloševića, to je krenulo od 1844. i Ilije Garašanina, mnogi i danas u Srbiji pričaju o srpskom svijetu. To su ljudi koji ne shvaćaju da su granice zadane i da se granice ne mogu mijenjati u Evropi", ističe Mesić.

Kao predsjednik Predsjedništva naredio je Jović da se na ulice Beograda izvedu vojni tenkovi i tako razbiju demonstracije 9. marta 1991. Član Predsjedništva Bogić Bogićević iz BiH kasnije je objasnio da je Predsjedništvo dalo telefonsku suglasnost za reagiranje, ali i da tenkove nitko nije spominjao.

"Većina članova Predsjedništva, među kojima i ja, za takav prijedlog nije imala nikakve rezerve zato što se to moglo dogoditi i bez naše suglasnosti. Nitko tenkove nije spominjao. Uveče smo imali priliku da vidimo tenkove na ulicama i bili smo šokirani. Naravno, ta odluka je poništena odmah, tenkovi su vraćeni u kasarne, ali se u stvari dogodila još jedna obmana, još jedna prevara aktuelnog predsednika Predsedništva, Borisava Jovića", ispričao je Bogićević za Radio Slobodna Evropa.

Vasil Tupurkovski, koji je također bio član Predsjedništva SFRJ iz Makedonije, rekao je za BBC na srpskom jeziku da su razlike između njega i Jovića bile ogromne, ali da su se uvijek razumjeli.

"Znao je da procenjuje ljude i šta oni mogu da urade. Jovićeva zaostavština je Ustav Srbije donet 1990. godine. „On je tada izvojevao veliku pobedu za njegovu opciju, vodio je tu akciju na najbolji mogući način", kaže. Dodaje da su imali više kontakta posle raspada Jugoslavije.

"Mislim da je bio dobar čovek i zato smo se već 30 godina i gledali i razgovarali. Imao sam informaciju da Bora nije najbolje, ali mi je davalo nadu što je izgledao veoma dobro na sastanku živih članova Predsedništva SFRJ u Beogradu pre dva i po meseca", kazao je Tupurkovski.

Tužilaštvo Međunarodnog suda je s Jovićem u tri navrata 2002. i 2003. godine obavilo razgovore u svojstvu osumnjičenog, ali protiv njega nije podignuta optužnica. Auto je desetak knjiga i dnevničkih zapisa iz tog vremena.