Novosti

Politika

U sjeni Merkel

Poraz Friedricha Merza dobra je vijest. Armina Lascheta u "superizbornoj" godini očekuju ozbiljni izazovi, poput podijeljene stranke i pitanja kancelarskog kandidata

Large laschet marcel kusch  dpa

Pragmatični sljedbenik Angele Merkel – Armin Laschet (foto Marcel Kusch/DPA/PIXSELL)

Prošle je subote, 16. siječnja na digitalnom stranačkom kongresu njemačka Kršćansko-demokratska unija (CDU) za novog predsjednika izabrala Armina Lascheta, premijera savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije. Laschet je pobijedio favoriziranog desničara Friedricha Merza koji je u prvom krugu vodio s 385 prema 380 glasova, i to nakon što je treći kandidat Norbert Röttgen, čelnik Bundestagovog Odbora za vanjsku politiku, pozvao svoje pobornike da podupru Lascheta. U drugom krugu Laschet je dobio 521 glas, a Merz 466. Nekadašnji novinar belgijskog porijekla postao je već drugi nasljednik Angele Merkel u dvije godine: u prosincu 2018. za šeficu CDU-a izabrana je Annegret Kramp-Karrenbauer, međutim aktualna ministrica obrane u veljači 2020. podnijela je ostavku nakon neadekvatne reakcije na politička događanja u Tiringiji, čiji je CDU pokušao zajednički s ekstremno desnom Alternativom za Njemačku (AfD) izabrati tamošnjeg premijera. Ta je suradnja izazvala nacionalni skandal, a liderska karijera Kramp-Karrenbauer je završila.

Merzov poraz dobra je vijest: bogati korporacijski odvjetnik nije samo tvrdi fiskalni konzervativac nego i "borbeni stari bijeli muškarac koji u istom dahu priča o gejevima i pedofilima, rodne rasprave otpisuje kao gubitak vremena i ne podnosi Angelu Merkel", opisao ga je portal Politico u tekstu naslovljenom "Upoznajte njemačkog Donalda Trumpa". Prema jednoj anketi, Merz je popularniji među glasačima AfD-a no onima CDU-a. Što se Lascheta tiče, riječ je o pragmatiku koji će nastaviti politiku Merkel: on je "najbolji od trojice kandidata", piše lijevo-liberalni Die Tageszeitung (Taz).

Novi šef CDU-a mora ujediniti ozbiljno podijeljenu stranku i CDU voditi na saveznim izborima koji će se održati u rujnu ove godine. Možda mu, piše Taz, to i uspije: Laschet je istovremeno veliki pobornik imigracijske politike kancelarke Merkel i uvjereni katolik, što mu omogućava pristup raznim stranačkim frakcijama. Međutim, s obzirom na to da je gotovo polovica stranke poduprla Merza – koji je već zatražio mjesto ministra privrede – postavlja se pitanje hoće li Laschetova pobjeda otjerati neke birače CDU-a prema AfD-u.

Što se mogućih koalicijskih partnera tiče, Laschet je svakako mnogo prihvatljiviji SPD-u i Zelenima no što bi to bio Merz i obje stranke pozdravile su njegov izbor. Međutim, Taz upozorava da Laschet traži protjerivanje svih izbjeglica i migranata koji su počinili stvarne ili navodne prijestupe, dok je po pitanju klime hardlajner koji preferira industriju pred okolišem. Brojni smatraju da budućnost leži u crveno-zelenoj koaliciji, no ona će unatoč dobrim odnosima Lascheta i utjecajnih političara Zelenih poput Cema Özdemira biti sve prije no lagana, zaključuje Taz.

Veliko je pitanje i hoće li Laschet zaista biti kancelarski kandidat, jer kao ozbiljni pretendenti konkuriraju bavarski premijer i šef CSU-a Markus Söder, kao i ministar zdravlja Jens Spahn. Prema anketama, Södera preferira 54 posto Nijemaca prema svega 34 posto koji podupiru Lascheta, dok je Spahn u prosinačkoj anketi pretekao čak i Merkel na poziciji najpopularnijeg njemačkog političara. Za Njemačku je 2021. "superizborna godina" jer se osim federalnog bira i šest pokrajinskih parlamenata. Po svemu sudeći, CDU/CSU će i u narednoj njemačkoj vladi igrati presudnu ulogu. Pandemija koronavirusa bitno je oporavila njihov rezultat u anketama, pa se on sada kreće oko 36 posto, prema približno 18 za Zelene i 15-ak posto za SPD. Rezultat Ljevice kreće se od sedam do devet posto, a nema izglednih planova za savez Ljevice, SPD-a i Zelenih, ističe nedavna analiza Zaklade Rosa Luxemburg. Ipak, veliki povratak države, odnosno masivna intervencija u ekonomiju uslijed pandemije koronavirusa "otvorila je širom vrata lijevim odgovorima".

Vanjskopolitički, članice Europske unije koje su se pouzdavale u Njemačku Angele Merkel mogu s izborom frankofila Lascheta odahnuti: "Njemačka koju zamišljam je europska Njemačka", istaknuo je. Istovremeno, često je kritiziran zato što bitno blaže nastupa prema Rusiji no većina njemačkih političara, zbog čega mu je prišiven pogrdan naziv Putinversteher – "onaj koji nalazi razumijevanja za Putina". Među izazovima koji ga očekuju je i nužnost da izađe iz Merkeline sjene. Bude li je samo imitirao, ističe liberalni češki list Denik N, "nesumnjivo će propasti. Na njemu je da pokaže što ga čini jedinstvenim".

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više