Među nelogičnostima prošlogodišnjeg popisa stanovništva nalaze se i rezultati u općinama Civljane i Biskupija u Šibensko-kninskoj županiji u kojima dominantno živi srpsko stanovništvo. Prema podacima o nacionalnoj pripadnosti, koje su prikupili popisivači, u Civljanama, najmanjoj općini u Hrvatskoj, živi 171 stanovnik, od kojih je 126 Srba (73,7 posto) i 42 Hrvata (24,5 posto), što spada u očekivane rezultate. Međutim, u rubrici "Stanovništvo prema vjeri u gradovima/općinama" u Civljanima, zanimljivo, nema nijedan pravoslavac ili katolik! Od njih 171, 170 su se izjasnili kao „ostali kršćani“, a jedna osoba se nije željela izjasniti. Pod "ostalim kršćanima", u popisu se razumijevaju oni koji nisu pravoslavci, katolici i protestanti.
Slično je i u Biskupiji, gdje živi 1177 stanovnika, među kojima 964 Srba (81,9 posto) i 177 Hrvata (15 posto). Kad pogledate strukturu po vjerskoj pripadnosti, s druge strane, ispada da na području općine kraj Knina žive 603 pravoslavca (51 posto), 107 katolika (9,1 posto) i čak 414 (35,2 posto) ostalih kršćana.
Milan Đurđević (SDSS), načelnik Biskupije, kaže da je tema popisa broj jedan i u Biskupiji.
- Razgovarao sam s dvoje popisivača koji su prošle godine obilazili našu općinu. Ni njima nije jasno što se dogodilo i zašto je došlo do takvog nesrazmjera, s obzirom da se ovakvi rezultati ne poklapaju s onim što su oni prikupili. Nacionalna struktura otprilike odgovara stvarnom stanju, ali po vjeroispovijesti ne. Ostaje tu, naravno, mogućnost popisivanja preko interneta, ali takvih kod nas nije bilo puno. Mislim da je ovdje riječ o nekoj sistemskoj grešci – kaže Milan Đurđević.
I demograf dr. Nenad Pokos s Instituta "Ivo Pilar" ukazao je za Jutarnji list na nelogičnost takvog popisa.
"U općini Civljane nemamo niti jednog pravoslavca. Svi znamo da su oni pravoslavci, ali popisivač koji je popisivao cijelu općinu kod svih je naveo da su kršćani, a na iduće pitanje će svi biti iskazani kao pripadnici Srpske pravoslavne crkve kao vjerske zajednice. Tu je, dakle, trebao reagirati kontrolor ako popisivač nije znao o čemu se radi", kaže Pokos i nastavlja s pitanjem kakve će se tek nelogičnosti naći kada izađu podaci o obrazovnoj strukturi, radnoj aktivnosti, zanimanjima…
Nije ovo iznimka. U Zmijavcima pripadnici "ostalih religija, pokreta i svjetonazora" čine 61 posto stanovništva, u Tučepima gotovo petinu, u Svetom Ivanu Žabno 14 posto, dok su u Runovićima, kraj Imotskog, poslije katolika najbrojniji pripadnici "nepoznate" vjere, koji čine čak 11 posto stanovništva, koliko je i popisano osoba nepoznate nacionalnosti kojih je u Slivnom 15 posto, a u općini Kaštelir-Labinci čak 19.
U Državnom zavodu za statistiku, komentirajući te nelogičnosti po kojima je broj "ostalih kršćana" između 2011. i 2021. porastao s nepunih 13 na čak 197 tisuća, kažu da je do anomalije došlo zbog metodologije popisivanja, jer je pitanje o vjeri "bilo potpuno otvoreno", te da "popisivači ni u kojem slučaju nisu smjeli sugerirati odgovor na to pitanje, nego upisati točno onako kako je osoba odgovorila na pitanje".
