Kako komentirate rezultate nedavnih lokalnih izbora, naročito u vašoj županiji i kakva su očekivanja što se tiče drugog kruga izbora?
Upravo rješavanje infrastrukturnih problema u zadnjih deset, pa i 15 godina, razlog su zašto je SDSS u malim općinama oko Knina toliko dugo na vlasti. Što se tiče Šibensko-kninske županije, kandidati SDSS-a za načelnike u četiri općine naseljene većinom srpskim stanovništvom, kao i kandidatkinja za zamjenicu župana, izabrani su u prvom krugu. SDSS je zadržao apsolutnu većinu i u predstavničkim tijelima ovih općina, a vrlo dobar rezultat je ostvarila i naša lista za skupštinu Šibensko-kninske županije sa tri osvojena vijećnička mjesta. Pohvale idu i kolegama iz Skradina koje su popravile rezultat u odnosu na prošle izbore. S obzirom na jaku konkurenciju, uvjeren sam da su ostvareni rezultati jako dobri.
Kako kao novoizabrani načelnik Biskupije vidite situaciju u općini i što će biti prioriteti u radu?
Nakon nekoliko skromnih godina u finansijskom smislu, naša općina će u narednom periodu raspolagati značajno većim proračunom. Plan je da se konkretnije pomogne našim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, da novčano podržimo otvaranje novih, ali i funkcionisanje postojećih malih obrta. Od većih infrastrukturnih projekata predstoji nam izgradnja vodovodne mreže u selu Vrbnik, kao i u dijelovima naselja Ramljane, Uzdolje i Biskupija. Povećanje porodiljnih naknada, besplatne knjige za školarce sa teritorije općine, kao i stipendije za naše studente bit će među prioritetima u narednom periodu. Kao i do sada, posebno ćemo voditi računa o našim najstarijim sugrađanima kroz osnivanje polustacionarnog doma za starije i mobilnih timova koji će ih obilaziti po kućama. Moram reći da, iako smo u startu bili skeptični mogu li naše općine biti samoodržive, kako vrijeme odmiče i kako se oslanjamo sami na sebe, dolazimo do pozitivnog odgovora. U Biskupiji je velika tvornica Knauf koja značajno puni naš proračun. Kistanje i Ervenik imaju koristi od Nacionalnog parka Krka koji se naslanja na njihovu teritoriju, pa u suradnji s njima te općine mogu biti samoodržive uz razvoj poljoprivrede, turizma i drugih aktivnosti. Moramo riješiti i paradoks da, dok se ljudi iseljavaju, stručnjaci koji su završili škole izvan Hrvatske i zemalja EU ne mogu dobiti dozvole za rad. To kači Srbe koji se žele vratiti u svoj zavičaj, a također i Hrvate iz BiH i Srbije koji ovdje žele okušati sreću. Rješenje će zahtijevati zajednički pristup nas s terena s nadležnim ministarstvima i državnim ustanovama u Zagrebu. Vjerujem da ćemo uspjeti u tome da se stručnjacima omogući rad, jer to ide u korist i manjinskog i većinskog naroda koji tu žive.
Koliko je nužno podmladiti mrežu manjinskih aktivista i da li se učešće mladih pokazalo kao dobar izbor?
Podmlađivanje je jedan prirodan proces koji bilo koju organizaciju može samo osnažiti. Intenzivno komuniciram sa mladim ljudima iz svih krajeva Hrvatske koji su već aktivno uključeni u rad mnogobrojnih manjinskih vijeća, nevladinih udruga i stranaka. Rezultati njihovog rada su neosporivi, tako da je učešće mladih ljudi u aktivnostima raznih organizacija zapravo mnogo više realna potreba nego izbor.
Bili ste učesnik SNV-ovog projekta o manjinskim vijećima, a polaznik ste i Političke akademije SNV-a. Koliko ti programi mogu pomoći mladima da se jače uključe u rad srpske zajednice?
Moje iskustvo učešća na ovim programima je isključivo pozitivno. Upotpunio sam svoje znanje i upoznao veliki broj sunarodnika koji predano rade na poboljšanju položaja našeg naroda na području Hrvatske. Nadam se da će ovakvih i sličnih programa biti još više i da će obuhvatiti značajno veći broj polaznika, jer je bitno da se što bolje upoznamo, ali i da zajedno barem pokušamo riješiti neke od problema s kojima se suočavamo.
