Novosti

Preporuke: izložbe

Tisak, snovi, modernizam

Od umjetničko-novinarskog istraživanja radnih uvjeta u kioscima Tiska, pregleda hrvatske i srpske suvremene autsajderske i art brut scene do turističke arhitekture u Hrvatskoj od 1962. do 1972. – ovo su izložbe koje ovoga tjedna ne biste trebali propustiti

Marko Ercegović i Igor Lasić: Tisak, dvadeset i tri kioska (Nova BAZA, Zagreb)

Fotograf Ercegović i tekstopisac Lasić udružili su snage i u posljednje tri godine napravili umjetničko i novinarsko istraživanje o crvenim kioscima Tiska, nekadašnje Narodne štampe. Na izložbi koja je početkom ovoga tjedna otvorena u novim prostorijama BAZE na zagrebačkoj Trešnjevci prikazane su fotografije koje prate anonimna kazivanja radnica i radnika. Sami kiosci snimljeni su frontalno i sirovo uz uporabu bljeskalice, a pored većine fotografija nalaze se kazivanja radnica o radnim uvjetima, tvrtki, susjedima. A radni uvjeti tih žena su takvi da rade u skučenim prostorima bez sanitarnog čvora, često izložene uličnom nasilju i s plaćama daleko ispod hrvatskog prosjeka. Iako se izložba može iščitavati na nekoliko nivoa, uostalom riječ je o tvrtki koja je paradigmatski primjer hrvatske privatizacijske pljačke, obojica autora ističu da su u prvom planu radnice. Nadamo se da je sve ovo dovoljno da odete pogledati i izložbu i prostor Nove BAZE koju vodi kustoski kolektiv BLOK.

 

Grupa autora: Hvatači snova (Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb)

S Trešnjevke odlazimo u novozagrebački MSU koji je ugostio presjek hrvatske i srpske suvremene autsajderske i brut scene, odnosno sirove umjetnosti koja podrazumijeva umjetnička djela autora neiskvarenih umjetničkom kulturom. Za samu afirmaciju sirove umjetnosti zaslužan je slikar Jean Dubuffet koji je s prikupljanjem sirove umjetnosti započeo davne 1945. godine, a na zbirci je zajedno s njim surađivao i rođeni Vinkovčanin i poznati slikar Slavko Kopač. Na ovoj sirovoj zagrebačkoj izložbi predstavljeno je dvadeset umjetnika, od kojih neki izlažu prvi put. Naravno, o izložbi umjetnika koji nemaju formalno obrazovanje i koji pripadaju underground sceni u jednoj etabliranoj instituciji dalo bi se dodatno diskutirati, ali presjek u MSU-u predstavlja izlagačku praksu i autore koje do danas nismo imali priliku vidjeti. Činjenica da je riječ o snovima i oslobođenoj mašti srpskih i hrvatskih autora samo je razlog više da ovu izložbu ne propustimo.

 

Grupa autora: Sunčana strana modernizma (Oris Kuća arhitekture, Zagreb)

Autor izložbe Maroje Mrduljaš, široj javnosti poznat po uspješnoj televizijskoj seriji "Betonski spavači", realizirao je novi projekt koji objedinjuje radove arhitekata Ante Rožića, Julija De Luce, Matije Salaja, Borisa Magaša, Branka Žnidarca, Petra Kušana, kao i originalne radove umjetnika Ede Murtića, Jagode Buić i Dušana Džamonje. Izložba koja se bavi turističkom arhitekturom u Hrvatskoj od 1962. do 1972. obuhvaća ključno desetljeće u razvoju turizma i arhitekture koja traži balans, kako sami autori navode, među različitim proturječnostima: između individualnog i kolektivnog, lokalnog i internacionalnog, prirode i artificijelnosti, popularne i visoke kulture, instrumentalnih ciljeva i humanističkih vrijednosti. Sam naziv referira se na knjigu "Sunčana strana Jugoslavije" koja donosi povijest turizma u socijalizmu kao važne ekonomske aktivnosti. Poseban dio izložbe predstavlja serija realizacija turističkih projekata od kojih je dio bio uključen u selekciju izložbe "Concrete Utopia" u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti (MoMA), a dio se naslanja na umjetničko-istraživački projekt "Turistička arhitektura i njene performanse" Gorana Raka.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više