Što vam znači godišnja nagrada ‘Desanka Đorđević’ za zasluge u oblasti amaterskog stvaralaštva?
S obzirom da sam 35 godina društveno aktivan, od pokretanja KUD-a ‘Jovan Jovanović Zmaj’ i vođenja pododbora Prosvjete u Bijelom Brdu sve do vođenja Koordinacije za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srem, drago mi je da su ljudi prepoznali trud. Smatram da se ona odnosi ne samo na mene nego i na sve s kojima sam sarađivao u Bijelom Brdu i u Koordinaciji, jer su je zaslužili.
Kad se osvrnete na godine svog rada, smatrate li da ste mogli učiniti i više?
Uvijek se moglo bolje i više; kad se pogledaš iza sebe, vidiš da ima grešaka. Bude i zamora materijala, misliš ‘dosta je’, ali onda se opet pokreneš. U godinama nakon rata bilo je više entuzijazma, želje za dokazivanjem i očuvanjem nacionalnog identiteta. Sada su kapaciteti smanjeni jer su mladi ljudi dobrim dijelom otišli trbuhom za kruhom pa nemamo onaj kadar koji je bio prije 10-15 godina. Sada smo u situaciji da ima para, ima znanja, ali nema zainteresiranih, pa ne možeš realizovati sve onako kako bi mogao.
Koliki je interes Bjelobrđana za učešće u aktivnostima srpske zajednice, konkretno folkloru?
Dosta dugo je bilo jako zanimanje za folklor, pa smo imali mnogo 20- i 30-godišnjaka, a sada ih nemamo. Interes je opao i u srednjoj školi, tako da ni tu nemamo nekog izbora-. Što se tiče interesa za aktivnosti u Bijelom brdu, imamo desetak udruženja u kojima su dijelom isti ljudi. ‘Prosvjeta’ zajedno s Konjogojskim udruženjem ‘Drava’ zajednički realizira neke programe kao što je Smotra svatovskih zaprega i jahača. Oni gostuju na drugim takmičenjima i skupovima po Slavoniji i Baranji. Tu je udruženje žena Pudarica koje se bavi njegovanjem kulture, prikazivanjem rukotvorina i prezentacijom seoskih običaja. One zajedno s nama za svoje aktivnosti koriste tradicionalnu seljačku kući opremljenu namještajem starim preko stotinu godina. Tu su još nogometni i karate klub u kojem je velik broj djece te druga udruženja.
Koliko su posjećene manifestacije kao što je Bjelobrdska pudarina?
Na Pudarinu nam uvijek dolaze gosti iz Rijeke i Gomirja, Ogulina, Velikog Poganca, ali i iz drugih mjesta Hrvatske zatim iz Mađarske, Republike Srpske, tu su i naši pobratimi iz Mrčajevaca u Srbiji. Ni Pudarina ni Zaprega ne mogu se zamisliti bez ljudi iz okoline - Trpinje, Vere, Baranje i Vukovara. Dolaze i predstavnici drugih pododbora Prosvjete, a sve prate mediji. Naš pododbor i KUD poznati su također po svojoj gastronomskoj ponudi. Na domaćem terenu je ponuda također raznovrsna. Specijalisti za ‘fiš’ uključili su se u rad Turističke zajednice općine Erdut, tako da su svuda prepoznati.
Kako je biti na čelu regionalne koordinacije i koliko je lako ili teško organizirati Dane kulture Srba?
Koordinaciju je 2008. osnovao Branimir Kurucić koji ju je vodio prve četiri godine. Kad se razbolio i umro, dogovoreno je da jedan mandat budem na čelu Koordinacije, dok sam u drugi izabran. U Koordinaciji je 19 pododbora, od kojih je 14 – 15 aktivnih. Pododbor u Gabošu smo ugasili, a ostala tri – četiri pokušavamo oživjeti. Nekoliko je pododbora izuzetno aktivno na nivou cijele ‘Prosvjete’ – kao što su Bobota, Borovo i Bijelo Brdo. Postoji određena razlika između gradskih i seoskih pododbora - seoski su orijentirani na folklor i običaje, a gradski se bave književnim, pjesničkim i muzičkim večerima I prezentacijom istorijskih događaja vezanih uz te sredine. Naravno, i tamo se njeguje folklor. Pododbor u Pačetinu je specifičan jer jedini ima dramski ansambl koji svake godine priprema jednu kvalitetnu predstavu i domaćin je Međudržavnih susreta dramskih amatera (MESDAM). Nekoliko nam pododbora ‘kaska’ i kad su Dani kulture u pitanju pa se kod njih održavaju dijelovi programa, mimo njihovog uobičajenih aktivnosti. Na taj način ih stimuliramo da budu aktivniji. U programima Dana, djeca imaju značajnu ulogu u folkloru, u recitatorskim i literarnim večerima kad bude po 30-40 učesnika. Moram naglasiti da u svim sredinama pododbori i KUD-ovi imaju dobru suradnju s općinskim i gradskim vlastima. Osječko baranjska i Vukovarsko sremska županija pomažu rad društava, ali zbog zakonskih propisa ne mogu pomagati Koordinaciji.
